Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump 14. septembra izjavio je da su se Rusija i Ukrajina dogovorile da obustave napade na energetsku infrastrukturu jedne druge.
„Ukrajina je pristala da ne napada ruske energetske objekte. Rusija je pristala učiniti isto! Rast svjetskih cijena dizelskog goriva uglavnom je uzrokovan ratom između Rusije i Ukrajine, a ne Iranom“, navodi se u Trumpovoj objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Kada, pod kojim uslovima i uz čije posredovanje je ovaj dogovor mogao biti postignut, šef Bijele kuće nije precizirao.
Kako reaguju Moskva i Kijev?
Sudeći prema izjavama iz obje prijestolnice, strane zasad nisu postigle nikakav konkretan dogovor.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski 14. septembra izjavio je da su Kijevu potrebne garancije partnera da će Moskva poštovati energetsko primirje.
„Sada postoji ozbiljan prijedlog Sjedinjenih Američkih Država o uzajamnom obustavljanju napada na kritičnu infrastrukturu. I ako to može biti prvi korak ka deeskalaciji – korak koji podrazumijeva obustavljanje ruskih napada na našu kritičnu infrastrukturu i naših uzvratnih napada – Ukrajina je spremna podržati deeskalaciju“, naglasio je političar.
Prema riječima Zelenskog, Ukrajina nije sigurna da Rusija ima volju poštovati bilo kakve dogovore.
U Kremlju su podržali ideju američkog predsjednika o energetskom primirju između Rusije i Ukrajine.
„Mi to [Trumpov prijedlog] u cjelini, bez sumnje, smatramo veoma dobrom idejom, dobrom inicijativom. U kontaktu smo s Amerikancima. Uvijek smo za mirna rješenja“, rekao je 15. septembra glasnogovornik predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Kako su za Financial Times (FT) naveli izvori, Kijev je nekoliko mjeseci nastojao postići s Rusijom uzajamnu obustavu napada na energetske objekte, luke i drugu kritičnu infrastrukturu. Međutim, Kremlj za to nije pokazao interes i odbacio je prijedloge Kijeva, navodi list.
Izvori FT-a u Kremlju tvrde da ruski predsjednik Vladimir Putin navodno ne želi postići takav dogovor prije početka zime. On računa da bi napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu mogli pojačati pritisak na Kijev i primorati ga na ustupke.
Šta Trump traži od Ukrajine?
Donald Trump je 13. septembra, tokom posjete Irskoj, povezao globalni nedostatak dizelskog goriva s ukrajinskim napadima na rusku naftnu infrastrukturu. Prema riječima američkog predsjednika, upravo su ti napadi – a ne rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana – uzrokovali globalni nedostatak goriva i rast cijena.
„Zelenski treba učiniti jednu stvar: prestati onesposobljavati proizvodnju dizelskog goriva u Rusiji. Razgovarali smo s gospodinom Zelenskim o tome. Postoji mnogo drugih ciljeva. Nemojte napadati proizvodnju dizelskog goriva. To šteti cijelom svijetu“, pozvao je Trump.
Svjetske cijene nafte naglo su porasle nakon što su SAD i Izrael u februaru započeli rat protiv Irana. Borbe su poremetile isporuke sirovine iz zemalja Zaljeva kroz Hormuški moreuz i izazvale globalnu energetsku krizu.
Napad nepoznatim dronom na saudijski naftovod „Istok – Zapad“ 8. septembra i napredovanje Hutija prema moreuzu Bab el-Mandeb podigli su cijene. Cijena nafte Brent 12. i 13. septembra prvi put od jula porasla je na 109 dolara po barelu.
Koliko su opravdane Trumpove optužbe?
Od početka godine Ukrajina je izvela najmanje 194 napada na naftne objekte u Rusiji, izračunao je Financial Times (FT). Proizvodnja nafte u Rusiji smanjena je za 200.000 barela dnevno u odnosu na juli – na 8,36 miliona barela.
Ipak, stručnjaci koje je anketirao TRT Russian različito procjenjuju razmjere i posljedice ukrajinskih napada na globalno tržište.
Vladislav Inozemcev, naučni saradnik Programa za Rusiju i Evroaziju Kraljevskog instituta za međunarodne odnose (Chatham House), smatra da je doprinos Ukrajine minimalan.
„U januaru i februaru 2026. godine Rusija je izvozila oko četiri miliona tona dizelskog goriva mjesečno, dok je globalna proizvodnja dizelskog goriva i gasnog ulja premašivala 121 milion tona. Dakle, na ruski izvoz otpadalo je oko tri posto globalne ponude“, pojasnio je stručnjak za TRT Russian.
Ruska vlada je u junu zabranila izvoz dizelskog i brodskog goriva, a krajem augusta moratorij je produžen do 30. septembra, dok opća zabrana izvoza goriva ostaje na snazi do kraja godine.
Nakon uvođenja ovih ograničenja, neto izvoz dizela (bez gasnog ulja) iznosio je manje od milion metričkih tona.
Godinu ranije, kada su rafinerije radile uobičajenim kapacitetom, izvoz dizelskog goriva iznosio je oko 2,5 miliona tona mjesečno, a s manje kvalitetnim gasnim uljem 3,3–3,4 miliona tona.
John Lough, šef Odjela za vanjsku politiku Centra za nove evroazijske strategije, smatra da se ukrajinski napadi mogu smatrati jednim od faktora globalnog nedostatka dizela.
„Prije početka ukrajinskih napada na ruske rafinerije, Rusija je bila drugi najveći izvoznik dizelskog goriva u svijetu, nakon SAD-a“, izjavio je stručnjak za TRT Russian.
Viši naučni saradnik Finskog instituta za međunarodne odnose (FIIA) Rygor Nižnikau također se slaže da ukrajinski napadi na rafinerije zaista utiču na globalni nedostatak goriva.
„Rusija je jedan od najvećih proizvođača i izvoznika nafte, tako da ukrajinski napadi na ruske rafinerije i zabrana izvoza koju je uvela [ruska] vlada zaista utiču na tržište“, istakao je stručnjak u razgovoru za TRT Russian.
Međutim, glavni uzrok globalnog rasta cijena je sukob između SAD-a i Irana, naglašava Nižnikau. Nagli pad proizvodnje i izvoza iz zemalja Zaljeva bio je „ključni faktor globalnog nedostatka“, pojasnio je stručnjak.
Njegovo mišljenje potkrepljuju statistički podaci. Kijevska škola ekonomije (KSE Institute) izračunala je da je od marta do augusta izvoz iz zemalja Zaljeva smanjen za 152 miliona barela, dok je ruski izvoz u istom periodu smanjen za 68 miliona barela.
Viša savjetnica Instituta za tranzicijske ekonomije Banke Finske (BOFIT) Laura Solanko navodi podatke Međunarodne agencije za energiju (IEA): prerada nafte u Rusiji smanjena je za 1,2 miliona barela dnevno, u odnosu na 1,7 miliona barela dnevno u regiji Bliskog istoka.
„Pri tome se smanjenje proizvodnje i izvoza na Bliskom istoku nastavlja već sedam mjeseci, dok pad prerade nafte u Rusiji traje svega nekoliko mjeseci. Zato je teško tvrditi da smanjenje prerade u Rusiji ima jednako značajan utjecaj kao pad obima proizvodnje na Bliskom istoku“, istakla je stručnjakinja u razgovoru za TRT Russian.
Trump želi okriviti Kijev?
Rast cijena goriva postaje sve osjetljivija tema za Amerikance uoči novembarskih međuizbora u SAD-u.
Cijena dizelskog goriva u SAD-u 11. septembra dostigla je historijski maksimum. Prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA), prosječna cijena dizela u zemlji iznosila je 1,60 dolara po litru. Prije godinu dana dizel je koštao 0,98 dolara po litru.
Cijena dizelskog goriva direktno utiče na troškove transporta: koriste ga brodovi, vozovi i kamioni koji prevoze robu širom svijeta. Rast troškova na kraju se prebacuje na potrošače, zbog čega poskupljuje širok spektar proizvoda.
„Visoke cijene benzina zaista negativno utiču na pozicije Trumpa i republikanaca uoči ovih međuizbora, pa Trump cinično prebacuje odgovornost“, naglašava Rygor Nižnikau.
Inozemcev optužbe Trumpa naziva pokušajem „dovođenja američke javnosti u zabludu“. Stručnjak pojašnjava da je američko tržište samodovoljno, da uvoz čini manje od dva posto potrošnje, a da su maloprodajne cijene porasle s 3,5 na 5,6 dolara po galonu još u periodu od februara do aprila – kada Ukrajina još nije izvodila napade na rafinerije.
„Trenutni rast cijena može se objasniti novom eskalacijom na Bliskom istoku, kao i trgovinskim ratom između SAD-a i Kanade, budući da gotovo sav dizel koji SAD uvozi dolazi upravo iz Kanade. Zato je, po mom mišljenju, optuživati Ukrajinu gotovo besmisleno“, naglasio je sagovornik TRT-a.
John Lough ističe da je Ukrajinu predstaviti kao glavni uzrok nedostatka dizela i rasta cijena „mnogo praktičnije nego ukazivati na situaciju na Bliskom istoku“.
Hoće li energetsko primirje pomoći tržištu?
Ako Moskva i Kijev prihvate Trumpov prijedlog i proglase energetsko primirje, Rusija će moći brže obnoviti oštećene rafinerije.
„Veći dio kapaciteta vjerovatno bi mogao biti ponovo stavljen u funkciju do početka naredne godine. Međutim, to samo po sebi neće dovesti do pada cijena dizela. Ključni faktor za globalne cijene ostaje ponuda sirove nafte s Bliskog istoka“, pojašnjava Laura Solanko.
Ikka Korhonen, šef Odjela za istraživanja BOFIT-a, izjavio je za TRT Russian da bi obustavljanje napada moglo doprinijeti smanjenju cijena dizela u roku od četiri do šest mjeseci, ali ne prije toga.
„Rusija je zabranila izvoz naftnih derivata do kraja ove godine. I, kao što je već navedeno, posljednji skokovi cijena izazvani su ratom između SAD-a i Irana“, naglasio je stručnjak.
Vladislav Inozemcev smatra da će na učinak trebati dugo čekati: čak i ako napadi sutra budu obustavljeni, Rusija neće obnoviti izvoz do kraja godine – prvo će biti potrebno dva do tri mjeseca za popravke.
Dakle, obustavljanje ukrajinskih napada moglo bi djelimično rasteretiti tržište, ali učinak se neće osjetiti prije zime i samo po sebi neće otkloniti nedostatak.
Glavni rizik je u tome što bi Trumpova retorika mogla prerasti u stvarni pritisak na Kijev. Takav potez bio bi „još jedna ozbiljna greška“ Washingtona, upozorava Nižnikau.
„Sada, našavši se zarobljen u ratu s Iranom, on praktično čini Ukrajinu žrtvom svoje vanjskopolitičke greške na Bliskom istoku. Pitanje je hoće li to ostati samo na nivou političke retorike ili će administracija zaista početi vršiti pritisak na Kijev, zahtijevajući ograničavanje napada“, zaključuje stručnjak.
