Svaki klimatski samit mjeri se po onome što ostavi iza sebe.

Kada se vlade od 9. do 20. novembra okupe u Antaliji na konferenciji COP31, godišnjoj klimatskoj konferenciji UN-a, stvarno mjerilo uspjeha bit će to hoće li se preuzete obaveze početi provoditi u gradovima, na tržištima, na odlagalištima otpada i u kućnim kantama za smeće.

Otpad je jedno od područja na kojem je taj test najvidljiviji i u kojem Turkiye ima konkretno rješenje koje može ponuditi.

Uporedo s konferencijom COP31, vlade će se sastati kao tijela nadležna za provedbu Pariskog sporazuma i Protokola iz Kyota, dok će dva pomoćna tijela u okviru klimatskog procesa, koja pružaju naučne savjete i nadgledaju provedbu, tokom prve sedmice održati svoja 65. zasjedanja.

Turkiye će biti domaćin konferencije i predvoditi njen Akcijski program, koji okuplja vlade, gradove, privredne subjekte i civilno društvo.

U okviru modela partnerstva Turkiye i Australije, Australac Chris Bowen imenovan je za predsjednika pregovora, koje će voditi u konsultacijama s Turkiye.

Pregovarački dnevni red je opsežan.

U okviru Pariskog sporazuma, vlade će razmatrati nekoliko programa, uključujući Globalni pregled, Program rada Ujedinjenih Arapskih Emirata o pravednoj tranziciji, Program rada iz Sharm el-Sheikha o ublažavanju klimatskih promjena te dodatne smjernice za nacionalne klimatske planove zemalja, poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC).

Na dnevnom redu su i podrška izvještavanju o transparentnosti u skladu s članom 13, Globalni cilj prilagođavanja, gubici i štete, klimatsko finansiranje te međunarodna saradnja u skladu s članom 6.

Nekoliko ovih pitanja stiže u Antaliju bez konačnog rješenja.

Rad na operacionalizaciji Programa rada o pravednoj tranziciji prenesen je iz prethodnog tehničkog zasjedanja, o nastavku Programa rada o ublažavanju klimatskih promjena tek treba donijeti odluku, a smjernice za nacionalno utvrđene doprinose ponovo su na dnevnom redu.

Uspjeh konferencije COP31 stoga će manje zavisiti od širine dnevnog reda, a više od toga hoće li povezati pregovore s konkretnom provedbom.

Od otpada do djelovanja

Predsjedništvo konferencije postavilo je dijalog, konsenzus i djelovanje u središte njenog programa te poručilo da želi da COP31 pretvori preuzete obaveze u mjerljive rezultate. To je pravo mjerilo uspjeha.

Koncept nultog otpada treba biti u središtu tih napora za provedbu, iako je važno biti precizan.

Otpad, cirkularna ekonomija i smanjenje emisija metana nisu zasebne tačke na zvaničnim pregovaračkim dnevnim redovima.

Međutim, oni su izričito uključeni u zvanični Akcijski program Predsjedništva konferencije COP31, u kojem se navodi da koncept nultog otpada omogućava iskorištavanje klimatskog potencijala upravljanja otpadom kroz primjenjiva rješenja cirkularne ekonomije.

Tematski kalendar Predsjedništva također određuje 11. novembar kao Dan nultog otpada, koji se poklapa s prvim danom samita lidera.

Ovdje nije riječ samo o tehničkom detalju. Pregovori rezultiraju zajedničkim odlukama, pravilima i smjernicama.

Akcijski program je mjesto na kojem vlade, gradovi, privredni subjekti i civilno društvo te okvire pretvaraju u konkretne projekte i partnerstva na terenu.

Umjesto da se za pažnju nadmeće s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagođavanjem njihovim posljedicama ili finansiranjem klimatskih mjera, koncept nultog otpada može pomoći da sve tri oblasti dobiju konkretan oblik.

Brojke to potvrđuju. Prema Globalnoj procjeni metana Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), odlagališta otpada i otpadne vode odgovorni su za oko 20 posto emisija metana uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

UNEP je 2026. godine također izvijestio da gubitak i bacanje hrane uzrokuju od 8 do 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, dok samo bacanje hrane čini do 14 posto globalnih emisija metana.

Sprečavanje nastanka otpada, njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, pravilno upravljanje organskim otpadom i zadržavanje resursa u upotrebi predstavljaju kratkoročne klimatske mjere, a ne samo pitanja čistoće ili reciklaže.

Otpad također predstavlja poveznicu s nacionalnim klimatskim planovima. U zbirnom izvještaju Sekretarijata UN-a za klimatske promjene o nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC), objavljenom u oktobru 2025. godine, analizirano je 64 novih planova, koji obuhvataju oko 30 posto globalnih emisija iz 2019. godine.

Sama Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC) upozorila je da tako ograničen uzorak ne omogućava donošenje širokih zaključaka na globalnom nivou.

To upozorenje vrijedi imati na umu: tvrdnje o provedbi iznesene na konferenciji COP31 morat će izdržati detaljnu provjeru, uz jasno navedene podatke o obuhvatu i metodologiji.

Isti nivo rigoroznosti treba primijeniti i na transparentnost.

Inicijative za upravljanje otpadom i smanjenje emisija metana predstavljene na konferenciji COP31 trebalo bi osmisliti tako da se njihov utjecaj na emisije može mjeriti i o njemu izvještavati te da se može povezati s nacionalnim sistemima provedbe. Na taj način njihov učinak neće ostati ograničen na niz međusobno nepovezanih primjera dobre prakse.

U tome Fondacija za nulti otpad ima jasnu i značajnu ulogu.

Njen predsjednik Samed Agirbas imenovan je za visokog klimatskog predstavnika konferencije COP31, s mandatom da sarađuje s privrednim subjektima, finansijskim institucijama, gradovima i regijama te civilnim društvom.

Ova uloga djeluje izvan okvira formalnih pregovora, u kojima sama Fondacija nema mandat, ali njeno iskustvo neposredno povezuje s akterima koji moraju provesti obaveze preuzete na konferenciji COP31.

UNEP je prepoznao ulogu Fondacije u globalnom klimatskom djelovanju.

U svojoj zemlji, Fondacija primjenjuje model koji polazi od lokalnog nivoa i širi se na nacionalni. Njen program Istanbulska sedmica nultog otpada okupio je učesnike iz svih 39 gradskih okruga, a pristiglo je više od 1.500 prijava projekata javnih institucija, lokalnih uprava, univerziteta, nevladinih organizacija i privatnog sektora.

U Antaliji je Fondacija organizirala radionicu koja je okupila oko 400 učesnika iz javnih institucija, lokalnih uprava, univerziteta, civilnog društva, strukovnih komora i poslovnog sektora.

Učesnici su radili za 16 tematskih stolova, na kojima su razmatrana pitanja poput bacanja hrane, plastike, cirkularne industrije, finansiranja i podataka. Ovi podaci potiču iz izvještaja same Fondacije i pokazuju kakva je mreža zainteresiranih strana potrebna da bi se tema samita pretvorila u djelovanje na lokalnom nivou.

Antalijska agenda

COP31 nudi konkretnu priliku.

Vlade mogu povezati mjere za upravljanje otpadom i smanjenje emisija metana sa svojim nacionalnim klimatskim planovima. Gradovi mogu razviti pouzdane planove projekata za sprečavanje bacanja hrane, razvrstavanje organskog otpada i smanjenje emisija metana s odlagališta otpada.

Privredni subjekti mogu preoblikovati tokove materijala, finansijeri mogu zahtijevati mjerljive klimatske rezultate, a civilno društvo može pomoći da programi steknu povjerenje lokalnih zajednica.

Ništa od toga ne zamjenjuje napredak u pregovorima o finansiranju, prilagođavanju klimatskim promjenama, gubicima i štetama, pravednoj tranziciji ili ublažavanju klimatskih promjena. Naprotiv, to doprinosi lakšem ostvarivanju tih ciljeva.

Delegacije bi iz Antalije trebale otići s jasnim standardom za klimatsko djelovanje u okviru koncepta nultog otpada: mjeriti količinu otpada čije je nastajanje spriječeno, finansirati rješenja koja se mogu proširiti, transparentno prikazati ostvarene rezultate i povezati lokalne projekte s nacionalnim obavezama.

Fondacija za nulti otpad i drugi nedržavni akteri mogu najviše doprinijeti okupljanjem institucija koje upravljaju sistemima za zbrinjavanje otpada, usmjeravaju ulaganja, raspolažu podacima i oblikuju učešće javnosti, kao i pretvaranjem vidljivosti u rezultate koji se mogu provjeriti.

Zvanični Akcijski program pruža platformu za razvoj projekata kojima se smanjuju emisije metana, sprečava nastanak otpada i jača cirkularnost, uz primjenu tog standarda na svaki projekat.

COP31 može pretvoriti koncept nultog otpada u sistem konkretne provedbe, a ne ga zadržati samo na nivou teme.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.