Odbor UN-a izglasao je prošle sedmice uvrštavanje značajnog arheološkog lokaliteta na okupiranoj Zapadnoj obali i niza dvoraca u južnom Libanu na Listu svjetske baštine, odbacujući prigovore Izraela, koji je lobirao kod odbora da odbije obje kandidature.

Odluka, donesena na sastanku UNESCO-a u Busanu u Južnoj Koreji, uslijedila je samo nekoliko dana nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova Izraela pokušalo izvršiti pritisak na članove odbora kako bi spriječili priznanje palestinskog grada Sebastije na okupiranoj Zapadnoj obali i libanskih dvoraca na planini Amel.

Ilegalni izraelski doseljenici nastavljaju prisilno raseljavati Palestince iz dijelova okupirane Zapadne obale u višedecenijskoj kampanji otimanja zemlje. Priznanje UN-a u petak, 24. jula, predstavlja značajnu pobjedu za Palestince koji stoljećima žive u ovoj regiji uprkos stalnim nastojanjima da ih se iskorijeni.

Palestinske vlasti više od deset godina traže priznanje UNESCO-a za Sebastiju, tvrdeći da je međunarodna zaštita ključna za očuvanje ovog lokaliteta, koji i dalje ostaje zapostavljen pod izraelskom okupacijom.

Ovo priznanje dolazi u trenutku kada Izrael nastavlja s planovima za oduzimanje velikih površina zemlje oko lokaliteta, dok se istovremeno suočava sa sve većim međunarodnim pritiskom da zaustavi eskalirajuće nasilje ilegalnih doseljenika nad Palestincima na toj teritoriji. Palestinski zvaničnici navode da izraelske vlasti i dalje oduzimaju zemlju oko Sebastije, dodatno ugrožavajući integritet lokaliteta i zajednice koje od njega zavise.

UNESCO je Sebastiju i pet dvoraca u području planine Amel u Libanu uvrstio i na Listu svjetske baštine i na Listu svjetske baštine u opasnosti, ubrzavajući proces nominacije po hitnom postupku zbog neposredne prijetnje koju predstavljaju kontinuirana izraelska agresija i dešavanja širom regije.

Pet dvoraca u južnom Libanu priznato je zbog bogatog slojevitog arhitektonskog naslijeđa koje objedinjuje križarske, ejubidske, mamelučke i lokalne utjecaje, odražavajući gotovo devet stoljeća fortifikacijske arhitekture – naslijeđe koje je sada ugroženo zbog ponovljenih izraelskih napada i vojne agresije širom juga Libana.

Izraelska agresija u Libanu više puta je za metu imala vjersko i kulturno naslijeđe te zemlje, a rušenje samostana sestara salvatorijanki u Jaruunu jedan je od najočitijih primjera.

Francuska katolička humanitarna organizacija L'Oeuvre d'Orient saopćila je početkom ove godine da su izraelske snage srušile samostan, osudivši to kao namjeran napad na vjerski objekt i optuživši Izrael za sistematsko rušenje domova u južnom Libanu kako bi spriječio raseljene civile da se vrate.

Organizacija je navela da su u istom periodu oštećeni i drugi kršćanski objekti, uključujući melkitske crkve u Jaruunu i obližnjem Derdgaji, što organizacije za zaštitu ljudskih prava opisuju kao dio šireg obrasca napada na libansko naslijeđe.

Izraelski genocidni rat u Gazi devastirao je palestinsko naslijeđe, a zvaničnici navode da je uništeno ili oštećeno 206 arheoloških i kulturnih lokaliteta.

Među uništenim objektima su Velika omarijska džamija, jedna od najznačajnijih džamija historijske Palestine, crkva Svetog Porfirija, za koju se vjeruje da je treća najstarija crkva na svijetu, te luka Anthedon, antička luka iz 8. stoljeća prije nove ere koja se nalazi na UNESCO-ovoj Privremenoj listi svjetske baštine. Palestinski zvaničnici navode da je riječ o namjernoj kampanji brisanja palestinskog identiteta i učvršćivanja okupacije.