Brojna bosanskohercegovačka dijaspora, rasuta širom svijeta, konstantno se suočava s izazovom očuvanja jezika, kulture i identiteta. Dok prva generacija uglavnom zadržava snažne emotivne i administrativne veze s domovinom, druga i treća generacija, rođene izvan Bosne i Hercegovine,  izložene su ozbiljnom riziku gubitka jezičke i kulturne povezansti sa svojim porijeklom.

Međutim, u eri društvenih mreža primjetno je da sve više mladih ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine samoinicijativno uči bosanski jezik. Iako su i hiljadama kilometara daleko od domovine, mnogi od njih trude se da što bolje savladaju maternji jezik, čime pokazuju da je njihova ljubav i povezanost sa zemljom iz koje potječu i dalje veoma snažna i neraskidiva. Na društvenim mrežama sve češće se mogu vidjeti profili mladića i djevojaka koji uče i govore bosanski jezik.

Trend učenja, odnosno pričanja na bosanskom posebno je primjetan poslije Svjetskog prvenstva u fudbalu ove godine na kojem je učestvovala i reprezentacija Bosne i Hercegovine. Tada su, kako je već dobro poznato, utakmice BiH na stadionima u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) gledali brojni navijači, među kojima je bio i veliki broj mladih rođenih izvan BiH, koji su pjevali patriotske pjesme i ponosno bodrili bh. tim.

Svjetsko prvenstvo u fudbalu je očigledno među tim mladim ljudima probudilo dodatnu motivaciju i želju za učenjem bosanskog jezika. Na društvenim mrežama je čak pokrenut i izazov "30 dana pričanja bosanskog", u kojem mladi Bosanci i Hercegovci iz različitih država objavljuju videosnimke na bosanskom jeziku gdje ponosno ističu novonaučene riječi.

Posebno se ističu profili mladih osoba kao što su Ammar Brzović, Edin Neziraj, Dina Hasić i mnogi drugi koji na ovaj način motivišu i druge, posebno svoje vršnjake, na učenje bosanskog jezika.

Također je sve više internet-stranica na kojima se može učiti ili proširiti znanje iz bosanskog jezika, a neke od poznatijih su “Learn Bosnian with Amina”, škola bosanskog jezika koju je osnovala Amina Bjelopoljak koja posjeduje dugogodišnje nastavničko iskustvo. Na Youtube kanalu su također dostupni mnogi sadržaji za učenje bosanskog, poput "How to speak Bosnian".

Prilagođeni udžbenici i priručnici

Sve su dostupniji i prilagođeni udžbenici i priručnici osmišljeni posebno za učenje bosanskog jezika u dijaspori, namijenjeni onim od predškolske djece do odraslih.

Jedan od takvih udžbenika je “Bosanski jezik za djecu iz dijaspore” koji sadrži vježbe zasnovane na igri, pripovijedanju i interakciji. Pomoću ovog udženika djeca imaju priliku da uče bosanski jezik kod kuće, što im svakako pomaže u očuvanju njihovog kulturnog i jezičkog identiteta. Dostupan je i udžbenik "Otkrij bosanski", namijenjen za učenje bosanskog jezika u višejezičnim zajednicama.

Još jedan udžbenik je „Bosnian Language for Non-Native Speakers A1/A2 nivo" autora Jasmina Hasića. Ovo je dvojezični priručnik za učenje bosanskog jezika, namijenjen početnicima i širem krugu korisnika u univerzitetskim, obrazovnim i kulturnim zajednicama širom svijeta, a dostupan je za besplatno preuzimanje.

Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu i udruženje „Otkrij bosanski – Entdecke Bosnisch – Discover Bosnian“ iz Beča također rade na izradi udžbenika „Volim bosanski 1“, prvog višejezičnog udžbenika namijenjenog predškolskoj djeci u dijaspori. Glavni cilj udžbenika je približiti bosanski jezik mladim generacijama koje odrastaju izvan Bosne i Hercegovine kroz savremene, višejezične i djeci prilagođene sadržaje kako bi se na taj način dodatno ojačala njihova jezička i kulturna povezanost s domovinom.

Online škole bosanskog jezika

Na internetu su također sve popularnije i online škole bosanskog jezika za dijasporu. Naprimjer, online škola „Tako Lako“ nudi specijalizovanu platformu za djecu u dijaspori koja učenje prilagođava svakodnevnom govoru i povezivanju s porodicom. Tu je i Udruženje za jezik i kulturu “Lingvisti” koje, uživo u učionici ali i online, nudi kurseve bosanskog jezika. Također, „Bosnian2GO“ organizuje online kurseve za sve nivoe (A1–C2) namijenjene djeci i odraslima.

NEFBiH (Nova Engleska/SAD) također nudi online nastavu bosanskog jezika svake nedjelje, prilagođenu djeci i odraslima u bh. dijaspori.

Udruženja bh. dijaspore

Mnoga udruženja i organizacije bosanskohercegovačke dijaspore, od Evrope do SAD-a, već godinama provode brojne aktivnosti kako bi se, između ostalog, omogućilo djeci rođenoj u inostranstvu da uče bosanski jezik, ali i da se druže s vršnjacima porijeklom iz BiH.

Vrijedi istači važnu ulogu Saveza dopunskih škola Bosne i Hercegovine čije aktivnosti su usmjerene na očuvanje maternjeg jezika, kulture i identiteta djece bosanskohercegovačkog porijekla u dijaspori. Njihove glavne aktivnosti su osnivanje i šiřenje mreže škola te koordiniranje rada dopunskih škola u kojima se nastava izvodi na bosanskom jeziku.

Bosansko akademsko društvo u Austriji (BADA) (na njemačkom: Gesellschaft Bosnischer Akademiker in Österreich) također ima važnu ulogu u institucionalnom priznavanju bosanskog jezika u evropskim školskim sistemima, s posebnim naglaskom na Austriju. Zahvaljujući prvenstveno njihovom angažmanu, pokrenute su mnoge inicijative kao što je uvođenje dopunske nastave, čime je omogućeno djeci iz Bosne i Hercegovine u dijaspori da uče maternji jezik, historiju i kulturu.

Osim toga, zahvaljujući ovom i drugim udruženjima pokrenuti su zvanični procesi pred ministarstvima obrazovanja u mnogim evropskim državama kako bi se bosanski jezik priznao kao ravnopravan jezik u školskom sistemu. Nesumnjivo je da su ovakva udruženja i organizacije u velikoj mjeri sistemskim radom spriječili asimilaciju i pomogli u očuvanju jezičkog i kulturnog identiteta novih generacija u inostranstvu.

Škole bosanskog jezika

Već godinama u mnogim državama, posebno u Evropi, postoje škole bosanskog jezika koje se organiziraju kroz dopunsku nastavu. Ove dopunske škole organizovane su obično kroz udruženja, kulturne centre i Ministarstvo za ljudska prava i izbjegmice BiH u zemljama poput Njemačke, Austrije, Danske i Slovenije.

U Njemačkoj se, naprimjer, u okviru Saveza dopunskih škola BiH organizuju mnoge dopunske škole za djecu uzrasta od prvog do osmog razreda. Također, u Austriji je učenje bosanskog jezika pravno veoma dobro regulisano, pa samim tim i bh. dijaspora ima na raspolaganju više modela nastave - od zvaničnog austrijskog školskog sistema do privatnih udruženja i online platformi, a ocjena se učenicima ravnopravno upisuje u austrijsko svjedočanstvo.

Kada u javnim školama nema dovoljno prijavljene djece, bosanskohercegovačka zajednica se organizuje kroz kulturna udruženja. Najpoznatiji primjer je Udruženje "Mostovi" u Beču koje organizuje jednu od najmodernijih dopunskih škola u Austriji. Nalazi se u srcu Beča gdje djeca uzrasta od 4 do 12 godina kroz igru, kreativne radionice i stručne učitelje uče bosanski jezik, ali i kulturu i historiju Bosne i Hercegovine.

Nesumnjivo je da među novim generacijama bh. dijaspore i dalje postoje brojni izazovi u očuvanju maternjeg jezika , ali dopunske škole bosanskog jezika mogu značajno pomoći djeci u inostranstvu u tom procesu kako bi, između ostalog, zadržali vezu s domovinom.

Iako se često smatra da mnoga djeca bosanskohercegovačke dijaspore, rođena u drugim zemljama, slabo govore bosanski jezik, trenutni trend ipak pokazuje da mlađe generacije nisu zaboravile svoju domovinu niti svoje porijeklo i sve češće se odlučuju da što bolje savladaju maternji jezik. Jezik je važan dio identiteta jer uveliko oblikuje način na koji ljudi razmišljaju, osjećaju i doživljavaju svijet oko sebe.

Bosanski jezik govori do šest miliona ljudi

Bosanski jezik, prema nezvaničnim podacima, govori i do šest miliona ljudi, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, gdje ga koristi većina stanovništva, te u susjednim državama i dijaspori. Osim u BiH, najzastupljeniji je u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, kao i među zajednicama bh. porijekla u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi.

Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, u dijaspori živi između 2 i 2,2 miliona ljudi porijeklom iz BiH, što znači da oko 60 posto ukupnog stanovništva rođenog u domovini ili njihovih direktnih potomaka boravi u inostranstvu.

Podaci međunarodnih institucija poput Svjetskog saveza dijaspore BiH i UN-a pokazuju da se Bosna i Hercegovina nalazi u samom svjetskom vrhu po procentu iseljenog stanovništva u odnosu na broj ljudi koji žive unutar zemlje. Oko 95 posto cjelokupne bh. dijaspore koncentrisano je na prostorima Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike, dok ljudi porijeklom iz BiH zvanično žive u više od 50 država.

Prema tome, učenjem i njegovanjem bosanskog, odnosno maternjeg jezika, mladi u bh. dijaspori sigurno mogu dodatno produbiti povezanost s Bosnom i Hercegovinom, a samim tim biti i mnogo spremniji da se odupru izazovima gubitka identiteta, odnosno asimilacije koja sve više prijeti, posebno mlađim generacijama svakodnevno izloženim različitim utjecajima u društvima u kojima žive.