Najnoviji toplotni val u Evropi, koji je tokom sedmice doveo do izdavanja crvenih upozorenja u više zemalja, predstavlja najteži ikada zabilježen u regiji, a klimatske promjene uzrokovane korištenjem fosilnih goriva značajno su povećale vjerovatnoću njegove pojave i intenzitet, navodi se u izvještaju koji je u petak objavila organizacija World Weather Attribution (WWA).
Istraživanje je pokazalo da bi ovakve temperature prije 50 godina bile gotovo nemoguće, a znatno manje vjerovatne čak i tokom ranijih rekordnih toplotnih valova.
"Godine 1976, kada su postavljeni neki od prethodnih evropskih rekorda, temperature iz 2026. godine bile bi gotovo nemoguće u junu, a vrlo malo vjerovatne u bilo kojem periodu godine", navodi se u izvještaju.
"Tokom prvog velikog toplotnog vala ovog stoljeća 2003. godine, ovakve dnevne temperature i dalje bi bile vrlo rijetke, oko deset puta manje vjerovatne nego danas", dodaje se.
Istraživači su također utvrdili da bi noćne temperature zabilježene tokom ovog toplotnog vala bile više od 100 puta manje vjerovatne 2003. godine.
Navodi se da su mnoge evropske prijestonice zabilježile najtopliji trodnevni period u junu, kao i najtopliji trodnevni period od 1950. godine, uz upozorenje da ovakvi ekstremi postaju sve češći kako se klima zagrijava.
"U velikim dijelovima zapadne Evrope juni se zagrijava brže nego bilo koji drugi mjesec", ističe se u izvještaju.
WWA navodi da se najviše dnevne temperature u velikim dijelovima zapadne Evrope sada povećavaju oko tri puta brže od globalnog prosjeka, dok se noćne temperature povećavaju približno dvostruko brže od svjetskog prosjeka.
"Brzo napuštanje fosilnih goriva ključno je ako želimo izbjeći još više temperature i njihove posljedice u budućnosti", navodi se u izvještaju.
"Ekstremne vrućine već dosežu granice sposobnosti naših društava da se s njima nose."
Zaključci se temelje na istraživanju naučnika iz Švedske, Danske, Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su analizirali kako su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem utjecale na vjerovatnoću i intenzitet ekstremnih vrućina širom zapadne Evrope.
Analiza je bila usmjerena na tri najtoplija dana i tri najtoplije noći u najpogođenijim područjima, kao i na vremenske uslove u 19 evropskih prijestolnica.
