Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić poručio je danas na sjednici Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je razmatran redovni šestomjesečni izvještaj generalnog sekretara o radu UNMIK-a, da prisustvo ove misije i dalje predstavlja ključnu garanciju mira, stabilnosti i zaštite osnovnih ljudskih prava Srba na Kosovu te da ne smije biti oslabljeno nego dodatno ojačano.
"Srbija nije dio problema, mi smo dio rješenja", naglasio je Đurić u svom obraćanju.
Zahvalio je generalnom sekretaru Ujedinjene nacije Antoniju Guterresu i njegovom specijalnom predstavniku Peteru Dueu na kontinuiranom angažmanu u provođenju mandata UNMIK-a, u skladu s Rezolucijom 1244. Također je izrazio zahvalnost svim pripadnicima Misije.
Đurić je istakao da je u vrijeme poziva na smanjenje budžeta i izmjene mandata UNMIK-a važno poslati jasnu poruku da njegova uloga mora biti ojačana. Prema njegovim riječima, u aktuelnim okolnostima UNMIK nije samo relevantan, nego suštinski neophodan.
"Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pitanje koje direktno utiče na sigurnost, prava i svakodnevni život ljudi na terenu", rekao je Đurić, dodajući da svaka rasprava o budućnosti Misije mora biti zasnovana na realnom stanju, a ne pretpostavkama.
On je upozorio da u vremenu globalne neizvjesnosti i brojnih kriza Vijeće sigurnosti mora ostati utemeljeno na činjenicama i međunarodnom pravu. Naglasio je da UNMIK ima stabilizirajuću ulogu ne samo kroz izvještavanje, nego i kroz samo prisustvo te da njegov mandat ostaje ključan za nepristrasan nadzor.
Đurić je kazao da govori i kao glas ljudi koji svakodnevno žive u strahu i pod pritiskom na Kosovu, upozoravajući da se ugnjetavanje jedne zajednice ne dešava preko noći, već kroz prepoznatljive faze.
"Ne stojim ovdje da pobijedim u raspravi, nego da doprinesem rješenju", rekao je, ponavljajući da Srbija sebe vidi kao dio rješenja.
Govoreći o konkretnim pokazateljima, Đurić je naveo da je u kratkom periodu oko 20 posto srpskog stanovništva napustilo Kosovo usljed pritisaka.
"To nije statistika. To je egzodus", rekao je.
Prema njegovim riječima, samo u 2025. godini zabilježeno je 137 etnički motivisanih incidenata, dok su se hapšenja i napadi nastavili i tokom 2026. godine.
Đurić je ukazao i na konkretne mjere koje utiču na svakodnevni život, uključujući zabranu upotrebe srpskog dinara, pritiske na zdravstvene, obrazovne i socijalne institucije, kao i oduzimanje zemljišta na sjeveru.
Kako je dodao, sve ove mjere imaju direktne posljedice na život građana, od ekonomskih teškoća do nesigurnosti u obrazovanju i zdravstvu.
"Kada se osnovni uslovi za dostojanstven život naruše, ljudi odlaze, ne svojom voljom, već iz nužnosti", istakao je.
Đurić je upozorio da takvi procesi prijete da trajno promijene multietnički karakter Kosova te da se pritisci ne odnose samo na Srbe, već i na druge zajednice, uključujući Gorance i Bošnjake.
Zaključio je da situacija nije samo regionalno pitanje, već test kredibiliteta međunarodnog poretka i odgovornosti za zaštitu ljudskih prava.
"Bez odgovornosti nema povjerenja. Bez povjerenja nema stabilnosti. A bez stabilnosti nema trajnog mira", poručio je Đurić.
Na sjednici je novi šef UNMIK-a Peter Due prvi put predstavio izvještaj o radu Misije. Vijeće sigurnosti posljednji put je raspravljalo o situaciji na Kosovu i radu UMNIK-a u oktobru prošle godine.
