Predsjednica Evropske komisije u srijedu je otvorila vrata Kanadi da postane prvi "pridruženi član" Evropske unije, pozivajući na temeljito preispitivanje partnerstava bloka usred rastućih geopolitičkih i ekonomskih izazova.
Obraćajući se Evropskom parlamentu u svom govoru o stanju Unije 2026. godine, Ursula von der Leyen je rekla da Evropa mora hitno preoblikovati partnerstva i predložila saradnju s kanadskim premijerom Markom Carneyjem kako bi se odnosi između EU-a i Kanade podigli na najviši mogući nivo.
"Željela bih raditi s vama na otvaranju vrata Kanadi da postane prvi pridruženi član Evropske unije", rekla je ona.
Von der Leyen je predstavila prijedlog kao dio širih nastojanja da se produbi saradnja s partnerima sličnih stavova u strateškim oblastima, uključujući energiju, kritične minerale, baterije, umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, kibernetičku sigurnost i ekonomsku sigurnost.
Prijedlog bi predstavljao novi oblik odnosa između EU-a i zemlje koja nije članica EU-a, iako von der Leyen nije dala detalje o tome šta bi status "pridruženog člana" podrazumijevao niti kakvi bi institucionalni aranžmani bili potrebni.
Von der Leyen je navela da EU mora osigurati pristup kritičnim sirovinama, ojačati svoju energetsku nezavisnost i razviti vlastite kapacitete u novim tehnologijama uz saradnju s pouzdanim partnerima.
Istakla je da je Evropa odlučila slijediti nezavisniji put, rekavši da nastaje jača Evropa koja je bolje opremljena da se brani, osigura svoje snabdijevanje energijom i zaštiti svoje ekonomske interese.
Ekonomija i energija
Von der Leyen je pokretanje evropske ekonomije označila kao prioritet broj jedan za EU, ukazujući na veliko jedinstveno tržište bloka, industrijsku bazu, štednju i valutu, uz priznavanje nastavka fragmentacije na tržištima kapitala, mrežama i kupovnoj moći.
Rekla je da je EU postigla politički sporazum o mapi puta "jedna Evropa, jedno tržište" i pozvala da se temeljita reforma jedinstvenog tržišta završi do kraja sljedeće godine.
Von der Leyen je najavila i novu inicijativu za međunarodnu povezanost koja povezuje Južni Kavkaz i Centralnu Aziju s evropskim tržištem putem takozvanog Srednjeg koridora.
Predsjednica EK je poručila da Evropa ne može ostati industrijska sila ako njene cijene energije ostanu strukturno visoke.
Naglasiila je napore EU-a da smanji ovisnost o ruskom gasu kroz diverzifikaciju snabdijevanja i ulaganja u obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju.
Von der Leyen je također pozvala na veću elektrifikaciju, rekavši da bi cilj EU-a trebao biti udvostručavanje udjela električne energije do 2040. godine.
"Ukratko, učinimo budućnost Evrope električnom. To je obaveza", rekla je ona.
Kina i kritične sirovine
Von der Leyen je također upozorila da je trgovinski odnos Evrope s Kinom dostigao tačku preokreta, navodeći trgovinski deficit EU-a s Kinom od oko milijardu eura (1,1 milijarda dolara) dnevno.
Rekla je da blok traži dijalog s Pekingom kako bi se rebalansirala trgovina, ali je insistirala na tome da dijalog mora dati rezultate.
Istovremeno je istakla ovisnost Evrope o Kini kada je riječ o kritičnim sirovinama, rekavši da je EU više od 80 posto ovisna o Kini za mnoge takve materijale i 90 posto ovisna za pojedine rijetke zemne metale.
Najavila je planove za novu Evropsku korporaciju za kritične sirovine kako bi se pomoglo u osiguravanju i stvaranju zaliha potrebnih za električna vozila, čipove, baterije, čiste tehnologije i odbranu.
Umjetna inteligencija
Von der Leyen je pitanje umjetne inteligencije opisala kao drugu veliku tačku preokreta pored klimatskih promjena.
Navela je zabrinutost zbog kibernetičkih napada, modela koji se sami unapređuju i sistema umjetne inteligencije koji djeluju izvan svojih predviđenih okruženja, braneći pritom Zakon EU-a o umjetnoj inteligenciji kao važan okvir za uspostavljanje zaštitnih mehanizama.
Evropa, kako je rekla, treba sarađivati s partnerima, uključujući Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo, na procjeni modela umjetne inteligencije, verifikaciji, ranom upozoravanju i sigurnosti umjetne inteligencije.
Istovremeno je naglasila da su Evropi potrebni vlastiti tehnološki kapaciteti, posebno u oblastima povezanim s nacionalnom sigurnošću.
