Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je u ponedjeljak da predloženi hitni sigurnosni protokol EU-a mora dopunjavati, a ne duplicirati mehanizme NATO-a, dok EU razmatra načine odgovora na takozvane napade u sivoj zoni.

Govoreći na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane EU-a u Briselu, Kallas je kazala da su države članice održale početnu raspravu o predloženom protokolu, čiji je cilj uspostaviti mehanizam za koordinaciju odgovora na napade u sivoj zoni.

„Moramo raditi i na hitnom protokolu jer ne bi trebalo biti dupliciranja. To svi govore i to također ne želimo stvarati“, rekla je Kallas.

Naglasila je da bi mehanizam trebao funkcionirati „ruku pod ruku“ s NATO-om i da ne bi trebao stvarati paralelne strukture. Dodala je da je o ovom pitanju razgovarala s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.

„Hitni protokol se prije svega odnosi na to koji se alati mogu koristiti u trenutku agresije koja nije oružana agresija i koja je ispod praga člana 5“, rekla je Kallas, misleći na odredbu NATO-a o kolektivnoj odbrani.

Ona je predloženi mehanizam EU-a razlikovala od člana 4 NATO-a, koji omogućava saveznicima konsultacije kada je ugrožena sigurnost neke od članica.

„Član 4 NATO-a odnosi se samo na konsultacije. To nije nikakav akcioni plan“, kazala je Kallas, dodajući da bi prijedlog EU-a trebao razmotriti „šta bi države članice mogle učiniti“ kao odgovor na hibridne napade koji su ispod praga oružane agresije.

Ukrajina i Crveno more

Kada je riječ o Ukrajini, Kallas je rekla da su države članice EU-a postigle dogovor o raspodjeli 6,6 milijardi eura (7,4 milijarde dolara) iz Evropskog instrumenta mirovne pomoći, istakavši da protivzračna odbrana ostaje „ključni prioritet“ za Kijev.

Međutim, navela je da na sastanku u ponedjeljak nisu data nova obećanja u vezi s isporukom presretača za protivzračnu odbranu.

Kada je riječ o vojnoj obuci, države članice su se saglasile s prvim korakom strateškog preispitivanja Misije vojne pomoći EU-a za podršku Ukrajini, uključujući produženje misije za još dvije godine.

Prema riječima Kallas, EU će također nastaviti s uspostavljanjem koordinacijske ćelije u Kijevu, usmjerene na razmjenu iskustava s bojišta i jačanje vojnog obrazovanja.

Kallas je rekla da su napadi i aktivnosti Huta povećali rizike za pomorske pravce u Crvenom moru, dok je operacija EU-a Aspides pomogla da plovni put ostane otvoren.

Ipak, istakla je da su misiji potrebni dodatni resursi kako bi bila efikasnija.

Navela je da su dvije države članice EU-a nagovijestile mogućnost slanja dodatnih plovila, ali je naglasila da misiji nisu potrebni samo dodatni brodovi već i plovila s odgovarajućim sposobnostima.