Knesset, izraelsko zakonodavno tijelo, zvanično je raspušten 17. jula nakon što je prvi put od 1988. godine završio puni četverogodišnji mandat.

Međutim, u posljednjoj sedmici prije raspuštanja, uoči izbora zakazanih za oktobar, koaliciona vlada premijera Benjamina Netanyahua usvojila je niz kontroverznih zakona u onome što izraelski analitičari nazivaju „zakonodavnom ofanzivom“.

Tim mjerama sistemski se slabe preostali institucionalni mehanizmi kontrole izvršne vlasti, nastoji zaštititi ultraortodoksne saveznike od obaveznog vojnog roka te medijske propise prilagoditi medijima naklonjenim vlasti.

Izraelski mediji navode da je cilj ovog paketa zakona učvršćivanje saveza desnice i slabljenje sistema međusobne kontrole i ravnoteže vlasti.

Analitičari smatraju da ovaj zakonodavni val pokazuje kako se Netanyahu, najdugovječniji izraelski premijer, bori za politički opstanak, što potvrđuju i slabi rezultati u predizbornim anketama.

Takozvana zakonodavna ofanziva obuhvata zakone kojima se ograničavaju obavezujuće ovlasti državnog tužioca u vezi s odlukama vlade, usvaja Temeljni zakon kojim se proučavanje Tore proglašava jednom od temeljnih državnih vrijednosti, privremeno zabranjuje hapšenje pripadnika hareidske zajednice koji izbjegavaju vojni rok te reformišu medijski propisi kako bi se povećao politički utjecaj na regulaciju emitovanja.

Gokhan Batu, analitičar za pitanja Levanta u Centru za bliskoistočne studije sa sjedištem u Ankari, kaže da je zakonodavna ofanziva dio šireg sukoba između Netanyahua i pravosuđa.

„Jedino područje u kojem je koalicija pokazala gotovo potpuno jedinstvo jeste reforma pravosuđa, posebno mjere usmjerene na ograničavanje ovlasti Vrhovnog suda i državnog tužioca“, rekao je Batu za TRT World.

„Koalicija je praktično objavila rat pravosuđu“, dodao je.

Batu ističe da predizborne ankete već ukazuju na „izuzetno teške“ izbore za Netanyahua i njegove saveznike.

Iako opozicija još nije osigurala jasan put do parlamentarne većine, razlika od osam zastupničkih mjesta u parlamentu sa 120 članova i dalje je značajna, kaže Batu.

Knesset je usvojio Temeljni zakon o proučavanju Tore za studente ješiva, vjerskih škola u kojima se uglavnom muškarci posvećuju proučavanju jevrejskih svetih tekstova.

Također je do novembra odgodio hapšenje pripadnika hareidske zajednice – ultraortodoksnih Jevreja koji se strogo pridržavaju jevrejskog vjerskog zakona i žive u zatvorenim zajednicama – zbog neodazivanja na pozive za služenje vojnog roka.

Batu kaže da se glavna kontroverza ipak odnosi na nastojanja da se ograniče ovlasti državnog tužioca i podijele nadležnosti tog ureda.

Prema aktuelnom izraelskom sistemu, državni tužilac može donositi obavezujuće odluke o zakonitosti djelovanja vlade.

Nedavno usvojeni zakon, koji će stupiti na snagu dva mjeseca nakon izbora, omogućit će ministrima da odbace pravna mišljenja državnog tužioca koja su trenutno obavezujuća.

Osim toga, vladajuća koalicija dobit će kontrolu i nad imenovanjem i razrješenjem državnog tužioca, što predstavlja odstupanje od dosadašnje prakse prema kojoj vlada slijedi preporuku nezavisnog javnog odbora na čijem je čelu bivši sudija Vrhovnog suda.

Na putu ka kompetitivnom autoritarizmu

Izrael nema pisani ustav. U njegovom odsustvu, Vrhovni sud djeluje kao glavni institucionalni mehanizam kontrole izvršne vlasti, kaže Batu.

„Slabljenje njega (u ime reforme pravosuđa) praktično bi neutraliziralo jedino tijelo sposobno da ograniči vladu“, rekao je.

Posljedice bi, kako navodi, mogle biti ozbiljne u srednjoročnom i dugoročnom periodu.

„To bi moglo imati ozbiljne negativne posljedice... Moglo bi nanijeti trajnu štetu odnosima između javnosti i pravosuđa, kao i povjerenju u pouzdanost i nepristrasnost pravosudnog sistema“, rekao je.

Govoreći o tome šta ubrzano usvajanje zakona govori o Netanyahuovoj spremnosti da prilagodi sistem radi vlastitog političkog opstanka, Batu ističe da su te mjere dio šireg nastojanja da se učvrsti koalicija prije nego što birači izađu na izbore.

„Netanyahu nikada nije bio lider koji lako odustaje“, rekao je.

Napredak je ostvaren u postavljanju lojalnih osoba u vojne i obavještajne strukture. Međutim, Netanyahu još nije ostvario transformaciju koju je očekivao u pravosuđu, kaže Batu.

On opisuje da se Izrael kreće prema kompetitivnom autoritarizmu, pri čemu sudovi ostaju najteža institucionalna prepreka.

Sukob ima i lične posljedice za Netanyahua zbog sudskih procesa koji se protiv njega vode.

U tom kontekstu, zakonodavni val djeluje manje kao uobičajeno upravljanje državom, a više kao proračunat pokušaj učvršćivanja saveza desnice i ultraortodoksnih stranaka kako bi Netanyahu ostao na vlasti.

Opozicione stranke i pravni stručnjaci izrazili su ozbiljne primjedbe, navodeći da je uloga državnog tužioca od ključne važnosti zbog već ograničenih formalnih mehanizama kontrole u Izraelu – nepostojanja ustava i dvodomnog parlamenta.

Slično tome, zabrana hapšenja pripadnika hareidske zajednice koji izbjegavaju vojni rok mogla bi udaljiti neharedske birače koji i dalje moraju služiti vojni rok i učestvovati u beskrajnim izraelskim ratovima u regiji.

Batu ne očekuje da će najnovije zakonodavne mjere direktno odrediti opći ton predizborne kampanje niti značajno promijeniti ishod izbora.

U poređenju s koracima u reformi pravosuđa koje je Netanyahu pokrenuo početkom 2023. godine, ove mjere su i dalje relativno ograničene, kaže on.

„Politički teret koji stvaraju 7. oktobar 2023. godine, [genocidni] rat u Gazi, taoci, sukobi s Hezbollahom i Iranom, kao i šira sigurnosna pitanja već su izuzetno veliki“, rekao je.