| BHSC
REGIJA
4 minuta čitanja
Menšura uručena reisul-ulemi Nedžadu ef. Grabusu djelo je istaknutih turskih majstora kaligrafije
Na čelu tima našao se renomirani majstor arapske kaligrafije Hakan Arslan, umjetnik s 23 godine iskustva i šestostruki prvak međunarodnih kaligrafskih takmičenja, uz latiničnog kaligrafa Bunyamina Kınacija i majstora tezhiba Ferhata Gundema.
Menšura uručena reisul-ulemi Nedžadu ef. Grabusu djelo je istaknutih turskih majstora kaligrafije
Projekat je realizovan u rekordnom roku od svega nekoliko dana, uz podršku Ambasade Republike Turkiye u Sarajevu i Uprave za vjerske poslove Republike / َAA

Menšura koja je u nedjelju u Sarajevu uručena reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu ef. Grabusu prvi put u novijoj praksi nije štampana, već predstavlja jedinstveno, u potpunosti ručno izrađeno umjetničko djelo koje potpisuju trojica istaknutih turskih umjetnika.

Za razliku od ranijih izdanja, na kojima su tekstovi bili štampani a tek pojedini dijelovi ili imena ispisivani rukom, menšura koja je svečano uručena reisul-ulemi Grabusu u cijelosti je ispisana i oslikana klasičnim metodama islamske i latinične kaligrafije te umjetnosti tezhiba (ukrašavanje rukopisa).

Projekat je realizovan u rekordnom roku od svega nekoliko dana, uz podršku Ambasade Republike Turkiye u Sarajevu i Uprave za vjerske poslove Republike Turkiye (Diyanet) na čelu s predsjednikom Uprave Safijem Arpagusom.

Poziv u posljednji čas i utrka s vremenom

Samed ef. Omerdić, jedan od organizatora uključenih u realizaciju ovog projekta, kazao je kako je ideja bila da izradu ovog izuzetno važnog dokumenta za Bošnjake i muslimanski ummet preuzmu najbolji istanbulski majstori. Nakon kontakta s Turskom ambasadom u Sarajevu i kabinetom predsjednika Diyaneta, za svega nekoliko sati stigao je pozitivan odgovor. Umjetnicima iz Istanbula rezervisane su karte i stigli su u Sarajevo.

Na čelu tročlanog tima našao se renomirani turski hatat Hakan Arslan, umjetnik s 23 godine iskustva i šestostruki prvak međunarodnih kaligrafskih takmičenja, uz latiničnog kaligrafa Bunyamina Kınacija i majstora tezhiba Ferhata Gundema. Svi su tokom boravka u Sarajevu ušli u intenzivan radni tempo, radeći od deset sati ujutro do jedan sat iza ponoći kako bi dokument bio spreman za nedjeljnu ceremoniju.

Spoj klasičnog hatta, latinične kaligrafije i bosanskog ljiljana

Svaki detalj menšure pažljivo je osmišljen kako bi zadovoljio teološku, etičku, intelektualnu i umjetničku dimenziju. Za pisanje je korišten poseban ručno rađeni i obostrano obrađeni aharli papir, specijalno premazani papir koji se tradicionalno koristi u islamskoj kaligrafiji i kakav su majstori stoljećima pripremali za najvažnije rukopise.

Hakan Arslan ističe da je tekst započeo "Bismillom" u monumentalnom stilu 'muhakkak', dok je glavni arapski tekst ispisan pismom nesih, karakterističnim za mushafe i zvanične povelje. Naziv 'Menšur' istaknut je pismom sulus, a ime novog reisul-uleme ispisano je stilom idžaze.

„Ovdje postoji jedna historijska spona. Pripremamo dokument za reisul-ulemu kojeg su još od osmanskog perioda imenovali šejhul-islami. Pokušavamo se zamisliti da smo na mjestu tadašnjih osmanskih kaligrafa i s posebnom pažnjom pripremamo ovaj tekst. To što će naš potpis stajati ispod ovakvog historijskog dokumenta ne može se mjeriti nikakvom materijalnom vrijednošću“, kazao je Arslan.

Bosanskohercegovački dio teksta na latinici ispisao je kaligraf Bunyamin Kinaci, koristeći stilove italik i Foundational Hand, dok je riječ „Menšura“ ispisana stilom fraktur. Zbog ograničenog prostora na dokumentu, pisao je starim perom marke Osmiroid debljine 0,5 milimetara, u izuzetno sitnim slovima kakva se rijetko izvode u ručnoj kaligrafiji. Kinaci poručuje da ovim djelom nije postavljen samo estetski iskorak, već i trajni standard za buduće generacije umjetnika koje će nekad u budućnosti raditi naditi na menšuri.

Završni umjetnički pečat dao je majstor tezhiba Ferhat Gundem, koji je praznine oko tekstova ukrasio klasičnim ornamentima kroz koje su simbolično provučeni sitni detalji boje zastave Bosne i Hercegovine, plava i žuta izvedena u zlatu, uz poseban motiv bosanskog ljiljana, kao simbola duboko ukorijenjenog u historiju zemlje.

Kožne korice iz Visokog

Osim umjetničkog izazova, boravak u Sarajevu za turske majstore imao je i snažnu emotivnu notu. Kınacı priznaje da se u haremima sarajevskih džamija i na ulicama grada osjećao kao u vlastitoj domovini, dok je učešće u ovom projektu doživio kao sudbinski poziv, naročito dirnut zvukom akšamskog ezana i učenja Kur'ana s balkona uoči razgovora. Gundem je, pak, naglasio da se u Turkiye Bosna i Hercegovina doživljava kao bratska zemlja, zbog čega mu je učešće u projektu koji čuva tradiciju dugu stoljećima bila izuzetna čast.

Unikatna menšura uvezana je u ručno rađene kožne korice koje su izrađene u Visokom, čime je cijeli dokument, od papira i pisma do ukrasa i poveza, autentičan ručni rad.

Majstori na kraju upozoravaju i na potrebu pažljivog čuvanja ovakvog rukopisnog djela, jer, kako su istakli, nije riječ o obično službenom papiru, već o neprocjenjivoj umjetničkoj i historijskoj povelji koja ostaje u naslijeđe budućim generacijama.

Menšura

Menšura je svečani dokument kojim se potvrđuje da je osoba kojoj se dodjeljuje izabrani reisul-ulema, da je izabran legalno i časno i da je šerijatski ovlašten da obavlja svoju dužnost, te da za obavljanje vjerskih dužnosti putem murasele ovlašćuje muftije, imame, muallime, muderise i vjeroučitelje.

Naziv menšura, inače arapskog porijekla, u Bosnu i Hercegovinu je došao posredstvom osmanske administracije, a u islamskoj tradiciji ima značenje ukaza odnosno potvrde o imenovanju. U muslimanskoj tradiciji ovaj naziv, odnosno ova vrsta dokumenta, služili su i služe kao dokaz za različite vrste imenovanja i prenošenja autoriteta širom muslimanskog svijeta, još od ranih perioda muslimanskih društava.