Najbogatiji ljudi svijeta ne doprinose klimatskoj krizi samo luksuznim načinom života, privatnim avionima, jahtama i visokom potrošnjom, već i kroz vlasničke udjele, investicije i imovinu povezanu s industrijama koje proizvode velike količine emisija stakleničkih plinova, pokazuje novo istraživanje Greenpeacea.

Prema procjenama te organizacije, najbogatiji jedan posto svjetske populacije kroz svoje investicije i vlasništvo kontrolira oko četvrtine ukupnih godišnjih globalnih emisija.

Greenpeace navodi da je riječ o takozvanim emisijama zasnovanim na vlasništvu, odnosno emisijama koje nastaju radom kompanija i korištenjem imovine u privatnom vlasništvu. To uključuje finansijske i fizičke resurse, od udjela u naftnim kompanijama do velikih nekretninskih projekata, piše The Guardian.

Organizacija je izračunala i takozvani klimatski dug najbogatijih pojedinaca, pripisujući im dio štete koju klimatskom sistemu nanosi imovina koju posjeduju. Prema toj računici, najbogatiji ljudi svijeta godišnje uzrokuju gotovo bilion dolara klimatske štete.

Clara Thompson, globalna voditeljica kampanje Greenpeace Internationala za socioekonomske sisteme, izjavila je da se, u vrijeme rasta računa za energiju, troškova života i sve ozbiljnijih klimatskih posljedica, sve češće postavlja pitanje zašto teret tranzicije uglavnom snose obična domaćinstva, dok najbogatiji nastavljaju profitirati od industrija koje doprinose klimatskoj krizi.

Greenpeace procjenjuje da je jedan posto najbogatijeg stanovništva odgovoran za oko 40 posto svih emisija zasnovanih na vlasništvu.

Prema istraživanju, takve emisije čine oko 60 posto ukupnih globalnih emisija ugljika.

U izvještaju se navodi da u jedan posto najbogatijih spadaju osobe čija imovina premašuje oko dva miliona dolara.

Thompson je naglasila da je, osim potrošnje najbogatijih, ključno posmatrati i ono što posjeduju, kao i sektore u koje ulažu svoj kapital.