Rastuće tenzije između Washingtona i Kijeva otkrivaju razlike koje nadilaze lično rivalstvo između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog, dok Bijela kuća nastoji uspostaviti bliže odnose s Moskvom.

Najnoviji znakovi približavanja SAD-a i Rusije pojavili su se prošle sedmice kada se američki posrednik Steve Witkoff sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Obje strane dale su pozitivne izjave o obnovi mirovnih pregovora i okončanju rata u Ukrajini.

Međutim, samo nekoliko sati nakon tih izjava Rusija i Ukrajina razmijenile su niz smrtonosnih napada, što je ukazalo na izazove s kojima se suočavaju napori za postizanje dogovora o okončanju sukoba.

Sve intenzivnije približavanje SAD-a i Rusije, koje se ogleda u posredovanju Washingtona u postizanju dogovora o isporuci dizela s Kremljom i ukidanju većine američkih sankcija Moskvi, izazvalo je nezadovoljstvo Zelenskog, koji se nedavno javno usprotivio blažem pristupu Washingtona prema Moskvi.

Trump je također zatražio od Zelenskog da prestane s napadima na ruske rafinerije.

Ova neslaganja ukazuju na dodatno pogoršanje odnosa koji su napeti još od žestokog sastanka u Bijeloj kući u martu, kada su Trump i Zelenski ušli u javnu verbalnu raspravu.

Iako je Zelenski nakon toga, uz posredovanje evropskih zemalja, nastojao pronaći zajednički jezik s Trumpom, njihova posljednja razmjena izjava ukazuje na to da su razlike između Washingtona i Kijeva dublje od neslaganja o načinu okončanja rata. One odražavaju sve izraženije razilaženje u geopolitičkim prioritetima i međunarodnim savezništvima.

„Smatram da je sa Zelenskim teže sarađivati nego s Putinom“, rekao je američki predsjednik u govoru prošle sedmice, naglašavajući svoju naklonost prema ruskom lideru, koji je nedavno predložio trilateralni sastanak s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom i Trumpom kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.

U međuvremenu, Zelenski pokazuje manje oklijevanja u suprotstavljanju američkoj administraciji koja Ukrajini već dugo pruža oružje, finansijsku pomoć i ključne obavještajne podatke u ratu protiv Rusije.

„Kako Trump može biti prijatelj s njim? Mislim da je to greška. To je svaki put iznova njegov izbor“, rekao je Zelenski u nedavnom intervjuu za Financial Times, govoreći o političkom približavanju Rusije i SAD-a.

Približavanje SAD-a i Rusije narušava ukrajinski otpor

Sve izraženije razlike između Washingtona i Kijeva, uz Trumpovo približavanje Putinu, mogle bi ojačati poziciju Moskve i na bojnom polju i za pregovaračkim stolom, smatraju stručnjaci.

Produbljivanje tenzija između SAD-a i Ukrajine „remeti dinamiku rata u Ukrajini, utječući i na vojne operacije na terenu i na okvire mogućeg mirovnog sporazuma“, izjavio je za TRT World Ozgur Korpe, akademik s Univerziteta nacionalne odbrane.

„Na bojnom polju neizvjesnost u pogledu američke pomoći, dodatno pojačana političkim uvjetovanjem, primorava Ukrajinu da zauzme defanzivniju strategiju usmjerenu na očuvanje resursa, istovremeno dajući Rusiji veći manevarski prostor za održavanje tempa ofanzive i pojačavanje pritiska“, kaže on.

Posljednjih sedmica Ukrajina se suočila s prekidima u razmjeni obavještajnih podataka sa SAD-om i poteškoćama u satelitskim vezama putem sistema Starlink, za koje Kijev smatra da su doprinijeli njenoj ranjivosti tokom nedavnih smrtonosnih ruskih raketnih napada na glavni grad.

Nedostatak presretačkih raketa dodatno pogoršan kašnjenjima u isporukama iz SAD-a, predstavlja dodatno opterećenje za ukrajinsku protivzračnu odbranu.

Prema riječima Korpea položaj Ukrajine odražava dobro dokumentiranu pojavu u međunarodnim odnosima: kada slabiji partner u velikoj mjeri zavisi od snažnijeg saveznika u pogledu sigurnosti, smanjenje podrške ili sve veća neizvjesnost u vezi s pomoći mogu oslabiti njegovu spremnost i sposobnost da nastavi borbu.

Od početka rata Kijev se u velikoj mjeri oslanjao na američku političku, ekonomsku i vojnu pomoć, kao i na obavještajnu podršku.

Međutim, tokom Trumpove administracije ta podrška je smanjena, dok američki predsjednik sve češće predstavlja Zelenskog kao prepreku mogućem mirovnom sporazumu.

Ukrajina je nastojala nadoknaditi nedostatak američkog naoružanja i prekide u razmjeni obavještajnih podataka uz pomoć evropskih zemalja.

Međutim, ostaje pitanje imaju li zemlje poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke vojne kapacitete da zamijene američku pomoć.

Domaći prioriteti

Trump i Zelenski imaju različita obećanja koja su dali svojim biračima, što sve više otežava postizanje kompromisa.

Dok Trump već dugo obećava Amerikancima brzo okončanje rata između Rusije i Ukrajine, Zelenski nastoji svesti teritorijalne ustupke Moskvi na najmanju moguću mjeru kako bi očuvao snažnu podršku svom predsjedničkom mandatu.

Tenzije između Washingtona i Kijeva „uglavnom su rezultat unutrašnjopolitičkih faktora u SAD-u, pri čemu se Trumpova administracija suočava s pritiskom zbog rasta cijena energenata usred dugotrajnih ratova na Bliskom istoku i u sukobu između Rusije i Ukrajine“, kaže Eugene Chausovsky, viši direktor za razvoj analitičkih kapaciteta i obuku u Institutu New Lines.

Uoči izbora za Kongres SAD-a na polovini predsjedničkog mandata, Trump traži načine da ublaži ekonomske pritiske, posebno rast cijena dizela i njihov širi utjecaj na inflaciju.

„To objašnjava američki sporazum s Rusijom o omogućavanju isporuka dizela, kao i Trumpovo nezadovoljstvo Zelenskim zbog nastavka ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu i rafinerije u politički osjetljivom trenutku“, rekao je Chausovsky za TRT World.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da sporazum o dizelu vjerovatno neće odmah utjecati na cijene goriva u SAD-u, budući da evropske zemlje nastavljaju provoditi vlastite sankcije protiv Rusije.

Ni Trumpova najava energetskog primirja između Ukrajine i Rusije nije urodila plodom, jer su obje strane saopćile da nisu potpisale sporazum.

„Trump Ukrajinu ne posmatra toliko kao prvu liniju odbrane liberalnih demokratskih normi, već prije kao skupo vanjskopolitičko opterećenje u kontekstu unutrašnje politike SAD-a i pregovarački adut koji se može iskoristiti za pregovaračkim stolom prilikom sklapanja 'velikog sporazuma' s Rusijom“, kaže Korpe.

Nasuprot tome, Zelenski borbu Ukrajine smatra pitanjem opstanka države, usko povezanim s težnjama zemlje da se pridruži zapadnim političkim i vojnim institucijama, navodi Korpe.

Hoće li doći do raskida odnosa između Ukrajine i SAD-a?

Ukrajina već dugo nastoji ostvariti bližu integraciju sa zapadnim političkim i vojnim institucijama, uključujući NATO i EU. Međutim, pogoršanje odnosa s Washingtonom otvorilo je pitanje može li Kijev nastaviti računati na američku podršku.

Oleg Ignatov, viši analitičar za Rusiju u Međunarodnoj kriznoj grupi (International Crisis Group), kaže da je Trumpova administracija nedavno promijenila pristup pregovorima čiji je cilj okončanje rata.

„Ranije je Washington pokušavao prvo postići dogovor s Moskvom, a zatim svoje prijedloge iznosio Ukrajini i njenim saveznicima, koji su ih odbacivali.

Sada Sjedinjene Američke Države nastoje prvo osigurati podršku Ukrajine i njenih evropskih saveznika i utvrditi na kakve su ustupke spremni pristati. Potom bi te prijedloge iznijele Putinu“, rekao je Ignatov za TRT World.

Prošle sedmice američki posrednici Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet, sastali su se s ukrajinskim i evropskim liderima u Oslu, prije nego što je Witkoff otputovao u Sankt Peterburg na dodatne razgovore s Putinom.

„Ovaj pristup zahtijeva od Zelenskog da jasnije iznese kompromise koje bi Ukrajina mogla prihvatiti. To će vjerovatno izazvati nesuglasice između Kijeva i Washingtona jer se njihovi pristupi i dalje razlikuju“, rekao je Ignatov za TRT World.

Ako SAD nastavi vršiti pritisak na Zelenskog da napravi dodatne ustupke Rusiji, takav pristup mogao bi „dovesti do daljnjih nesuglasica, pa čak i sukoba između Kijeva i Washingtona“, kaže Ignatov.

Zelenski insistira na tome da svaki eventualni prekid vatre mora biti potkrijepljen zapadnim sigurnosnim garancijama, bez teritorijalnih ustupaka Rusiji.

U nedavnom intervjuu za CNN Zelenski je ponovio da će Ukrajina „preživjeti“ i „ostati snažna“ uprkos tenzijama s Washingtonom, istovremeno odbacujući teritorijalne ustupke Rusiji.

Iako neki analitičari dio tenzija pripisuju ličnoj netrpeljivosti između Trumpa i Zelenskog, Korpe smatra da su razlike mnogo dublje.

„Razdor između dvojice lidera nije samo lične prirode, već proizlazi iz dubljih neslaganja u pogledu ciljeva rata i vizije konačnog rješenja.“

Korpe navodi da su institucije poput američkog Kongresa i Pentagona, uz NATO, pomogle da se spriječi potpuno urušavanje američke podrške Ukrajini.

Ipak, dodaje da je „pošteno reći da se kriza povjerenja između dvojice lidera očigledno kreće ka potpunom 'raskidu'“.

Chausovsky, međutim, iznosi drugačiju procjenu.

Iako su Zelenski i Trumpova administracija i dalje u sukobu, on kaže da „ove tenzije ne treba smatrati znakom raskida“ odnosa između Washingtona i Kijeva.

Umjesto toga, Chausovsky opisuje trenutne nesuglasice kao „period pogoršanja odnosa u okviru njihovih promjenjivih veza, obilježenih dugotrajnim sukobom s Rusijom“.

„Zbog toga se može očekivati intenzivnija diplomatska aktivnost, iako je malo vjerovatno da će održiv prekid vatre ili mirovni sporazum biti postignut u kratkom roku“, rekao je Chausovsky za TRT World.