Bivši izraelski premijer Ehud Barak izjavio je u nedjelju da novi okvir za Gazu stavlja Izrael u drugi plan, tvrdeći da američki predsjednik Donald Trump „više ne“ pridaje veliku važnost premijeru Benjaminu Netanyahuu.

„Rječnik sporazuma je izuzetno dvosmislen, ali je opći smjer jasan. Izrael i njegovi zahtjevi se ignoriraju“, rekao je Barak u intervjuu za izraelski javni servis KAN.

Tvrdi da okvir ne zahtijeva potpuno razoružanje Hamasa, uklanjanje oružja iz Pojasa Gaze niti protjerivanje rukovodstva te grupe.

„Umjesto toga, govori se o okončanju atentata i povratku kontrole nad 53 posto Pojasa Gaze umjesto 65 posto“, rekao je on.

Barak je situaciju opisao kao „bolnu stvarnost“.

„Bolna je istina da Trump više ne obraća pažnju na Netanyahua, i sve je ovo duboko zabrinjavajuće“, rekao je.

Dodao je da je Netanyahu „potpuno izgubio pregovaračke poluge“ kod Trumpa, te da je i najbliže okruženje američkog predsjednika izgubilo povjerenje u izraelskog premijera.

„Trumpov odnos s njim dobio je duboke pukotine“, kazao je Barak.

Tvrdi da borci Hamasa i dalje posjeduju „desetine hiljada komada oružja“, pri čemu nema govora o njegovom oduzimanju.

„Osnovna stvarnost koja bi nas trebala brinuti jeste da Izrael nema nikakvog uticaja na ovo pitanje“, rekao je i dodao: „Sporazum je postignut bez prisustva Izraela za pregovaračkim stolom.“

„Trump, koji se sastao s Netanyahuom u onome što je premijer opisao kao najbolji sastanak koji su ikada imali, praktično ga ignorira“, dodao je.

U petak je Odbor za mir objavio nacrt sporazuma pod nazivom „Mape puta za završetak provedbe Sveobuhvatnog mirovnog plana predsjednika Trumpa u Gazi“, u kojem se navode principi i mehanizmi provedbe za narednu fazu plana, uključujući sigurnosne, administrativne i tranzicione aranžmane u enklavi, kao i predloženi politički kolosijek.

Glasnogovornik Hamasa Hazem Qassem kasnije je objavio da je taj pokret prihvatio prijedlog posrednika za okončanje preostalih faza sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska vlada nije se zvanično oglasila o mapi puta. Međutim, krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir odbacio je nacrt sporazuma kao „neprihvatljiv“ za Izrael i zatražio nastavak atentata i raseljavanja Palestinaca.

“Izrael nema stvarnu sposobnost”

Komentarišući Iran, Barak je rekao da je Trump nedavno novinarima izjavio da će „Netanyahu uraditi ono što mu ja kažem“.

Izrael „nema stvarnu sposobnost da se odupre Trumpovim hirovima“, dok zemlje Zaljeva guraju u suprotnom smjeru, rekao je on.

„Ono što se dogodilo večeras (otkazivanje američkog udara na Iran) bilo je potpuno predvidljivo. Trump ne želi rat velikih razmjera“, rekao je.

Barak je tvrdio da bi pristao na sporazum ako se ispune njegovi uslovi, uključujući održavanje prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, osiguravanje oslobađanja zamrznutih sredstava i ukidanje sankcija.

Istovremeno, upozorio je na „nastavak Teheranovog nastojanja ka nuklearnoj prijetnji“.

Ranije u nedjelju, Trump je na svojoj platformi Truth Social objavio da je pristao otkazati planirane udare na Iran u zamjenu za postizanje „hitnog“ sporazuma koji uključuje „potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca i kraj iranske nuklearne prijetnje“.

Tokom 13 dana koji su završili 24. jula, SAD i Iran su razmijenili vojne napade, pri čemu je Washington izveden udare unutar Irana, a Teheran odgovorio gađanjem onoga što je opisao kao američke vojne objekte i opremu u nekoliko arapskih zemalja, uključujući Jordan, Bahrein i Kuvajt.

Eskalacija je uslijedila nakon memoranduma o razumijevanju iz 18. juna između Washingtona i Teherana i pregovora prema konačnom sporazumu, koji su kasnije zastali zbog nesuglasica u vezi sa sigurnošću i slobodom plovidbe u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih svjetskih energetskih i trgovačkih puteva.

Dana 28. februara, SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran u kojima je, prema Teheranu, ubijeno više od 3.000 ljudi. Iran je odgovorio napadima za koje je naveo da su nanijeli žrtve među Amerikancima i Izraelcima.