Dugogodišnja dvostranačka podrška politici SAD-a prema Izraelu slabi među američkim biračima, pri čemu sve veći broj njih dovodi u pitanje bezuslovnu američku vojnu pomoć i diplomatsku podršku nakon genocida u Gazi i nastavka izraelske okupacije Zapadne obale.

"Ono što vidimo u Sjedinjenim Američkim Državama prilično je bez presedana", rekao je za Anadolu britansko-izraelski analitičar Daniel Levy.

"Birači širom ideološkog spektra sada suštinski preispituju da li ovaj odnos služi Americi, američkom poreskom obvezniku i američkoj nacionalnoj sigurnosti", kazao je.

Levy, koji je također na čelu njujorške neprofitne organizacije "US/Middle East Project", rekao je da su obimno finansiranje kampanja, institucionalno lobiranje i koncentracija medija izolovali zakonodavce od promjene raspoloženja javnosti.

Ta napetost, kako je naveo, otvara ključna pitanja o tome može li Washington nastaviti provoditi politike koje su suprotne stavu većine javnosti.

Levy je ukazao na Veliku Britaniju, rekavši da je bivša laburistička vlada Keira Starmera izgubila podršku nakon što su lideri ignorisali stavove birača o Gazi i pravima Palestinaca.

Kazao je da bi se promjena koja je dovela Andyja Burnhama i Eda Milibanda na vlast mogla ponoviti i u Washingtonu.

Nije riječ o izoliranom pokretu

Pad podrške predstavlja pojavu na nacionalnom nivou, a ne izolirani pokret.

Istraživanje javnog mnijenja koje je Pew Research Center proveo u martu pokazalo je da 60 posto odraslih Amerikanaca ima nepovoljan stav prema Izraelu, u odnosu na 53 posto 2025. i 42 posto 2022. godine.

Istraživanje je također pokazalo da 59 posto ispitanika ima malo ili nimalo povjerenja u izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Slično tome, istraživanje Pravnog fakulteta Univerziteta Marquette iz septembra pokazalo je da naklonost prema Izraelu opada već 20 mjeseci.

Prema najnovijem istraživanju, 59 posto ispitanika ima nepovoljan stav prema Izraelu, dok 55 posto smatra da Washington Izraelu pruža previše vojne pomoći.

Ukupna podrška izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi pratila je ovaj trend pada, pri čemu je Gallup zabilježio rekordno nisku podršku na nacionalnom nivou od 32 posto u 2025. godini, dok je 60 posto ispitanika izrazilo protivljenje.

Istraživanje Gallupa iz februara pokazalo je da je naklonost prema Palestincima prvi put na nacionalnom nivou blago nadmašila naklonost prema Izraelcima, s 41 prema 36 posto.

Istraživanje Economist/YouGov provedeno u septembru pokazalo je da 26 posto Amerikanaca kaže da više suosjeća s Izraelcima, u poređenju s 25 posto onih koji više suosjećaju s Palestincima, što je najmanja razlika koju je YouGov zabilježio na ovo pitanje.

Istraživanje AP-NORC-a iz juna pokazalo je da 31 posto odraslih Amerikanaca smatra da izraelske vojne aktivnosti u Gazi predstavljaju genocid. Samo dvoje od 10 ispitanika reklo je da ih ne smatra genocidom.

Ovi trendovi potaknuli su i bivšeg izraelskog premijera Naftalija Bennetta da ih prizna.

U tekstu objavljenom u julu u časopisu "Time", Bennett je upozorio na "zabrinjavajući trend u javnom mnijenju, posebno među mlađim Amerikancima".

U podcastu u kojem je zasebno gostovao rekao je da se Izrael "sada povezuje s genocidom i ubicama beba", baš kao što se Italija povezuje s "tjesteninom i špagetama".

Kako bi se suprotstavio padu podrške javnosti u SAD-u i zato što nije u stanju opravdati vlastite postupke, Levy je rekao da se Izrael okrenuo antisemitizmu proširujući definiciju tog pojma. Kazao je da mnogi Jevreji "ne prihvataju to".

Levy je istakao da stavovi o izraelsko-palestinskom sukobu sada predstavljaju osnovno mjerilo političkog integriteta za birače.

"Stavovi o Izraelu i Palestini postali su gotovo centralni test autentičnosti: Mogu li vjerovati političaru?", rekao je Levy. "Ako ne možete ispravno riješiti ovo pitanje kako da vam vjerujemo u bilo čemu drugom?"

Ideološki raskol na američkoj desnici

Slabljenje podrške otvorilo je značajne podjele unutar Republikanske stranke, dovodeći u pitanje višedecenijsku tradiciju.

Istraživanje Pew-a pokazalo je da 57 posto republikanaca u dobi od 18 do 49 godina sada ima nepovoljan stav prema Izraelu, što odražava pritisak unutar pokreta "America First" protiv izdvajanja za inostranstvo i međunarodnog vojnog angažmana.

Istaknute konzervativne ličnosti otvoreno su kritikovale bilateralne odnose.

Potpredsjednik JD Vance u više navrata javno je kritikovao izraelske zvaničnike zbog njihovog protivljenja privremenom sporazumu Trumpove administracije s Iranom, kao i zbog izraelske vojne operacije u Libanu.

Medijski komentator Tucker Carlson tvrdio je da je američki predsjednik Donald Trump postao "talac" pod "potpunom kontrolom" Netanyahua, opisujući taj odnos kao "ropstvo".

Bivša kongresmenka Marjorie Taylor Greene dovodila je u pitanje prioritete u pružanju pomoći inostranstvu, dok je kongresmen Thomas Massie predložio amandman kojim bi se ukinula sva američka pomoć Izraelu.

Promjena tradicionalnog lobiranja

Ovakav politički teren koji se mijenja transformisao je tradicionalnu dinamiku lobiranja.

U Michiganu je republikanski kandidat za Senat Mike Rogers zatražio od Američko-izraelskog odbora za javne poslove (AIPAC) da se suzdrži od emitovanja oglasa ili otvorenog vođenja kampanje u njegovu korist protiv demokratskog kandidata Abdula El-Sayeda.

"Podrška izraelskog lobija od blagoslova za kandidata koji je podržan postala je prokletstvo", rekao je Levy.

Donatori su se prilagodili tako što političko finansiranje usmjeravaju kroz kanale nezavisnih izdataka uspostavljene presudom Vrhovnog suda u predmetu "Citizens United".

"Ono što sve više vidimo jeste da se novac koji podržava Izrael koristi u kampanjama u kojima se Izrael ne spominje", rekao je Levy.

Generacijska podjela

Iako slabljenje podrške obuhvata sve demografske grupe, podjela je najizraženija među mlađim Amerikancima.

"Promjena je najočitija i najviše privlači pažnju kada se posmatra prema starosnoj grupi", rekao je Levy, pripisujući podjelu kanalima putem kojih mlađi građani prate vijesti.

On je naveo da mlađa publika sve više zaobilazi tradicionalne medije, za koje je kazao da nose inherentne pristrasnosti i da su podložni komercijalnim i političkim pritiscima.

Istraživanja odražavaju ovu izraženu razliku.

Gallup je utvrdio da je podrška izraelskim vojnim operacijama pala na samo devet posto među odraslima u dobi od 18 do 34 godine.

Istraživanje Pewa iz maja pokazalo je da 58 posto odraslih mlađih od 30 godina ima pozitivan stav prema Palestincima.

Osim toga, Proljetno istraživanje mladih Univerziteta Harvard za 2026. godinu pokazalo je da 46 posto Amerikanaca u dobi od 18 do 29 godina smatra da su odnosi s Izraelom teret, u poređenju sa samo 16 posto onih koji ih smatraju korisnim.

Levy je objasnio da generacijski raskorak nije samo na strani demokrata, ističući da se stvarna promjena na republikanskoj strani pojavljuje čak i unutar evangelističke kršćanske zajednice, koja je dugo bila ključni stub podrške Izraelu.

Generacijsko nezadovoljstvo potaknulo je masovne proteste na univerzitetskim kampusima 2024. godine, počevši od studentskih kampova na Univerzitetu Columbia, koji su se brzo proširili na više od 130 institucija širom zemlje.

Naknadne policijske racije, suspenzije i pritisci donatora dodatno su povezali rasprave o vanjskoj politici s pitanjima domaće slobode izražavanja.

Više od Netanyahua

Levy je odbacio prevladavajući narativ prema kojem je pad podrške Amerikanaca samo izolirana reakcija na Netanyahua i krajnje desne ministre poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha.

Političku krizu opisao je kao duboko strukturalnu.

Kazao je da elementi unutar mreže zagovornika podrške Izraelu aktivno promovišu narativ protiv Netanyahua kako bi očuvali šire bilateralne odnose.

Prebacivanjem krivice isključivo na aktuelno rukovodstvo, Levy tvrdi da institucionalni zagovornici žele da nakon izbornog poraza na predstojećim izborima mogu reći: "Netanyahu je otišao! Problem riješen", te organizovati novi diplomatski "medeni mjesec" s američkom javnošću.

Međutim, Levy je naglasio da sistemske politike daleko nadilaze pojedinačne ličnosti.

"Nijedna cionistička stranka koja učestvuje na predstojećim izraelskim izborima ne govori o palestinskoj državnosti, okončanju okupacije, povlačenju, okončanju naseljavanja", rekao je Levy.

Istaknute ličnosti takozvanog umjerenog opozicionog bloka često pokušavaju djelovati još ekstremnije od Netanyahua.

Levy je upozorio da bi promjena vlade mogla donijeti kratkotrajno olakšanje u zapadnim prijestolnicama, ali da će osnovne politike okupacije i vojne sile ostati nepromijenjene bez vanjskog pritiska.

Govoreći o budućnosti, Levy je naveo tri moguća pravca: nastavak podrške Izraelu uprkos padu podrške javnosti; odlučan prekid koji bi buduće američke administracije učinio manje sklonim podržavati Izrael; ili dublje uključivanje SAD-a u regionalne sukobe koje bi ubrzalo američki pad i ostavilo Izrael sve izoliranijim.

"Jednog dana će se izraelski ekstremizam veoma teško obiti o glavu", rekao je.