| BHSC
REGIJA
2 minuta čitanja
Polaganjem cvijeća obilježena godišnjica Bitke za Predsjedništvo RBiH
Delegacija Kantona Sarajevo odala je počast na mezarju Kovači, mezarju "Lav", mezarju "Stadion", Centralnom spomen-obilježju šehidima i poginulim borcima Novog Grada te Aleji veterana na groblju Vlakovo.
Polaganjem cvijeća obilježena godišnjica Bitke za Predsjedništvo RBiH
Opsada Sarajeva je trajala više od 1.400 dana. / AA

Polaganjem cvijeća na više lokacija u Sarajevu obilježena je 34. godišnjica Bitke za Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, događaja iz 2. maja 1992. godine koji se smatra jednim od ključnih trenutaka u odbrani glavnog grada i države BiH.

Delegacija Kantona Sarajevo odala je počast na mezarju Kovači, mezarju "Lav", mezarju "Stadion", Centralnom spomen-obilježju šehidima i poginulim borcima Novog Grada te Aleji veterana na groblju Vlakovo. Time je zvanično počelo obilježavanje Dana Kantona Sarajevo.

Bitka za Predsjedništvo RBiH 2. maja 1992. godine označila je prvi veliki pokušaj zauzimanja centra državne vlasti u Sarajevu, kada su snage bivše JNA, uz podršku paravojnih formacija, pokušale preuzeti kontrolu nad zgradom Predsjedništva i ukloniti tadašnje rukovodstvo države.

Napad je zaustavljen intervencijom i otporom pripadnika Teritorijalne odbrane i MUP-a RBiH, koji su na području Skenderije spriječili ulazak oklopnih jedinica JNA, svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva.

Iako je zauzimanje institucija onemogućeno, opsada Sarajeva je potom trajala više od 1.400 dana, tokom kojih je grad bio izložen stalnim granatiranjima i snajperskoj vatri, uz teške humanitarne uslove i prekide osnovnih životnih resursa, što je kasnije dokumentovano i presudama Haškog tribunala.

Istog dana, 2. maja 1992. godine, na Sarajevskom aerodromu pripadnici JNA zarobili su predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića i delegaciju koja se vraćala s pregovora u Lisabonu, nakon čega su odvedeni u Lukavicu.

Ovaj događaj prethodio je daljim ratnim dešavanjima u gradu, uključujući povlačenje jedinica JNA iz pojedinih dijelova Sarajeva i dogovore o razmjeni Izetbegovića narednog dana.

Dramatične scene tog perioda, uključujući snimke iz zapaljenog grada i granatiranja u centru Sarajeva, obišle su svijet i postale simbol početka opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.