Globalna tržišta bilježe pozitivan trend dok se neizvjesnost oko smjernica buduće politike Federalnih rezervi (Fed) ublažava, a apetit za rizikom raste usljed pada cijena sirove nafte i prinosa na obveznice.

Sirova nafta Brent s isporukom u novembru pala je za 1,3 posto na 103,40 dolara po barelu, što podstiče optimizam da bi se inflacija mogla staviti pod kontrolu.

Očekivanja da bi se mogls pronaći alternativne rute za isporuku nafte s Bliskog istoka prema globalnim tržištima doprinijela su padu cijena nafte, uprkos kontinuiranoj zabrinutosti zbog sukoba između Saudijske Arabije i jemenskih Huta koje podržava Iran.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Washington na prekretnici kada je riječ o odlučivanju o smjeru rata s Iranom te da je u dilemi da li želi „ući i uništiti ih ili ne“, prema nedavnom intervjuu za Axios.

Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice stagnira na 4,94 posto usljed rastućih nada da će pad cijena nafte ublažiti inflatorne pritiske, dok je zlato poraslo za 0,5 posto na 4.636 dolara po unci.

Indeks američkog dolara ostaje iznad praga od 100 poena usljed snažnih očekivanja da će Fed ove godine zadržati svoju restriktivnu monetarnu politiku.

U međuvremenu, prosječna cijena dizela u SAD-u dostigla je u petak novi rekord od oko 6,40 dolara po galonu, prema podacima Američkog automobilskog saveza (AAA).

Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao je na 196.000 u sedmici završenoj 12. septembra, što je ispod procjena.

Njujorška berza završila je trgovanje u četvrtak s dobitkom, pri čemu je Dow Jones Industrial Average porastao za 0,61%, S&P 500 za 1,14%, a Nasdaq za 1,69%. Američki dionički indeksi otvorili su trgovanje u petak u plusu.

Evropske berze također su u četvrtak zabilježile rast, vođene skokom dionica u automobilskom, telekomunikacijskom i maloprodajnom sektoru, dok je optimizam da bi geopolitičke tenzije mogle popustiti doprinio ovom trendu.

Centralna banka Engleske (BoE) zadržala je svoju referentnu kamatnu stopu na 3,75%, u skladu s procjenama, pri čemu je šest članova, uključujući guvernera BoE-a Andrewa Baileya, glasalo za zadržavanje stopa nepromijenjenim, dok je troje glasalo za povećanje stope za 25 baznih poena na 4%.

BoE je prognozirala da bi inflacija u prvom kvartalu naredne godine mogla blago porasti iznad 4%, dok je banka također najavila da će smanjiti svoj portfelj obveznica za 46 milijardi funti (61,5 milijardi dolara) do 2034. godine.

Bailey je rekao da bi BoE mogla morati dodatno pooštriti svoju monetarnu politiku ako se sukob na Bliskom istoku nastavi.

U međuvremenu, indeks potrošačkih cijena (CPI) u eurozoni porastao je za 0,4% na mjesečnom nivou i 3,2% na godišnjem nivou. Dok je mjesečni rast bio u skladu s procjenama, godišnji rast je bio blago ispod očekivanja.

Trump je zaprijetio uvođenjem carina Evropskoj uniji ili čak potpunim prekidom trgovine s tim blokom zbog njegovog prijedloga da Kanada postane njen prvi „pridruženi član“.

„Ako je riječ o lošoj namjeri, uvest ćemo veoma teške carine Evropi“, rekao je.

Britanski FTSE 100 porastao je za 1,19 posto, francuski CAC 40 za 0,57 posto, italijanski FTSE MIB 30 za 0,8 posto, a njemački DAX 40 za 0,77 posto u četvrtak. Evropska dionička tržišta otvorila su petak s mješovitim rezultatima.

Pred zatvaranje u petak, azijska tržišta dionica trgovala su u plusu jer su cijene energije pale, a dionice tehnološkog sektora zabilježile oporavak.

Banka Japana (BoJ) povećala je u petak svoju referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na 1,25 posto, dostigavši najviši nivo u posljednje 31 godine, odlukom donesenom sa sedam glasova za i dva protiv.

Iz banke je saopćeno da ekonomija umjereno raste i da će se taj trend nastaviti, ali situacija na Bliskom istoku i rastuća potražnja za umjetnom inteligencijom (AI) i dalje predstavljaju inflatorne rizike.

BoJ je također signalizirala da će se povećanje kamatnih stopa nastaviti u zavisnosti od ekonomske aktivnosti i finansijskih uslova. Nedavna odluka nije bila jednoglasna, što je podstaklo neizvjesnost oko toga hoće li banka nastaviti putem pooštravanja monetarne politike, a što je dovelo do daljnjeg pada vrijednosti jena.

Kurs američkog dolara prema japanskom jenu porastao je za 0,2 posto na 157,2, dok je inflacija u Japanu u augustu iznosila 1,9 posto, što je blago ispod procjena.

Pred zatvaranje u petak, južnokorejski Kospi porastao je za 2,6 posto, japanski Nikkei 225 za 1,8 posto, honkonški Hang Seng za 0,7 posto, a kineski Shanghai Composite za 1 posto.