Kako američka blokada utječe na ekonomiju Irana
BIZNIS I TEHNOLOGIJA
4 minuta čitanja
Kako američka blokada utječe na ekonomiju IranaBlokirana nafta, nagli pad riala i smanjenje deviznih rezervi dodatno produbljuju iransku ekonomsku krizu koja je već pod pritiskom nakon decenija sankcija.
Ljudi obavljaju svoje poslove u okolini tradicionalnog Velikog bazara u Teheranu, Iran, 29. marta 2026. / AP

Iranska ekonomija suočava se sa sve većim pritiskom zbog američke pomorske blokade, koja je naglo smanjila izvoz nafte, ograničila priliv deviza i dodatno pogoršala finansijske poteškoće nakon decenija sankcija.

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je ranije ove sedmice da se Iran finansijski nalazi u „stanju kolapsa“.

Američki ministar finansija Scott Bessent dodatno je pojačao ton, napisavši na platformi X: „Iranska posrnula naftna industrija počinje obustavljati proizvodnju zahvaljujući američkoj BLOKADI. Proizvodnja će uskoro kolabirati. SLJEDEĆE – NESTAŠICA BENZINA U IRANU!“

Za sada, međutim, nema neposrednih znakova nestašice benzina u Iranu.

Ipak, izvoz je drastično opao od početka blokade 13. aprila, i to za čak 80 posto u posljednjim sedmicama. To je ostavilo desetine miliona barela nafte uskladištenih na tankerima, dok se Iran približava krizi proizvodnje jer se kapaciteti pune.

Američka vojska vratila je desetine brodova, izvršila preglede sumnjivih plovila i provodila mjere širom svijeta, uključujući presretanja u azijskim vodama. Iran je pokušavao zaobići ograničenja koristeći tzv. „flotu iz sjene“, uključujući lažne zastave i pretakanje nafte s broda na brod, uz mješovit uspjeh – neki brodovi su prošli, ali su ukupni tokovi znatno smanjeni.

Pad izvoza i rast krize skladištenja

Gubitak prihoda od nafte, koji je ključan za iransku ekonomiju, sada se prelijeva na širi sistem. Rial je pao na rekordno nizak nivo, oko 1,8 miliona za dolar, dok se procjenjuje da devizne rezerve pokrivaju tek nekoliko mjeseci uvoza.

„Američka blokada presjekla je finansijsku žilu kucavicu Irana, a pritisci na platni bilans rastu“, izjavio je Jason Tuvey, zamjenik glavnog ekonomiste za tržišta u razvoju u kompaniji Capital Economics, prenosi Business Insider.

Tuvey je naveo da Iran ima rezerve dovoljne za pokrivanje oko tri mjeseca uvoza, prema procjenama prije rata.

Iran se u velikoj mjeri oslanja na Kinu kao svoju ekonomsku vezu sa svijetom, pri čemu Peking sada preuzima gotovo sav preostali izvoz iranske nafte.

Pad valute i rast inflacije

Istovremeno, pad prihoda od izvoza doveo je do rasta inflacije iznad 50 posto, uz projekcije koje se približavaju 70 posto.

Blokada je dodatno ograničila sposobnost Irana da prodaje naftu čak i putem alternativnih mreža, praktično zaustavljajući većinu isporuka i remeteći do 90 posto njegovih transportnih kapaciteta, izvještava Wall Street Journal, uz pogoršanje nezaposlenosti i nestašica u zemlji.

Naftna industrija pod prijetnjom

Iran je prije rata proizvodio više od 3 miliona barela sirove nafte dnevno, od čega je nešto više od polovine bilo namijenjeno domaćem tržištu. Međutim, od početka američke blokade 13. aprila, tankeri se pune naftom, ali ne mogu isploviti.

Kako je izvoz ograničen, priliv deviza presušuje u ekonomiji koja je već pogođena sedmicama sukoba, prethodnim nemirima i dugogodišnjim sankcijama.

Kompanija Kpler, koja prati tržišta sirovina, procjenjuje da Iran ima kapacitete za skladištenje još oko dvije sedmice proizvodnje, čak i uz smanjenu proizvodnju.

„Iako je neposredni utjecaj na prihode ograničen, operativna ograničenja sada prisiljavaju na smanjenje proizvodnje i stvaraju odgođeni, ali značajan finansijski pritisak“, naveo je analitičar Kplera Homayoun Falakshahi.

Druga analitička firma, Wood Mackenzie, procjenjuje da će Iran ostati bez skladišnih kapaciteta za oko tri sedmice.

Čini se da Iran posredno priznaje određene posljedice blokade. U prilogu državne televizije novinari su raspravljali o mogućoj krizi skladištenja nafte. Jedan od njih je naveo da, ako prazni tankeri ne budu mogli da se vrate u Iran, „nećemo moći izvoziti“.

Iranski lideri „zaista se opiru“ zatvaranju naftnih bušotina zbog dugoročnih posljedica, izjavio je za AP Miad Maleki, bivši stručnjak za sankcije u američkom Ministarstvu finansija, sada viši saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija u Washingtonu.

„Pod sankcijama su i izolirani već 47 godina. Te naftne bušotine se ne održavaju dobro, njihova oprema se ne održava kako treba“, rekao je Maleki, dodajući da se, jednom kada se zatvore, bušotine neće lako „ponovo pokrenuti nakon nekoliko mjeseci“.