Pokret koji je pokrenula Turkiye prije gotovo deset godina pod vodstvom prve dame Emine Erdogan, od skromne inicijative prerastao je u jedan od najambicioznijih i najutjecajnijih svjetskih ekoloških pokreta.
Dok zemlje širom svijeta u ponedjeljak obilježavaju četvrti Međunarodni dan nultog otpada, Turkiye stoji u središtu globalne promjene u pristupu ljudske zajednice upravljanju otpadom.
Projekat nultog otpada pokrenut je 2017. godine pod vodstvom Emine Erdogan, počasne predsjednice Fondacije za nulti otpad i predsjednice Savjetodavnog odbora UN-a na visokom nivou za nulti otpad. Od tada je prerastao iz domaće inicijative za reciklažu u globalni okvir priznat od međunarodne zajednice.
Ovogodišnje obilježavanje, koordinirano iz sjedišta UN-a u New Yorku i istovremeno u stalnim misijama Turkiye u Ženevi, Nairobiju, Parizu, Briselu, Rimu, Londonu, Berlinu, Beču, Bakuu i drugim gradovima, stavlja u fokus problem otpada hrane i nadolazeće predsjedanje Turkiye konferencijom COP31.
Od pokretanja projekta 2017. godine, Turkiye je obnovila 90 miliona tona otpada i vratila ga u ekonomiju, generirajući ekonomsku vrijednost od 365 milijardi turskih lira.
Stopa reciklaže u zemlji porasla je s 13 posto 2017. na 37,53 posto 2025. godine, s ciljevima od 60 posto do 2035. i 70 posto do 2053. godine.
Komentatori ističu izvanredan rast pokreta.
„Turkiye trenutno provodi Inicijativu nultog otpada koju je pokrenula prva dama Emine Erdogan, a njen opseg sada daleko nadilazi smanjenje otpada… ušteda energije postala je jednako važna tema”, kaže Klaus Jurgens, politički analitičar i stručnjak za komunikacije.
„Ambicija je značajna: stopa recikliranja od 60 posto do 2035. godine, ušteda energije i vode u više od 50 miliona domova i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova, a svaki od njih sada je glavni dio programa“, kaže Jurgens za TRT World.
Izbjegnuta šteta po okoliš je podjednako impresivna: ušteda energije jednaka godišnjim potrebama za električnom energijom 54 miliona domaćinstava, ušteda vode jednaka dvogodišnjoj potrošnji Istanbula i sprečavanje emisije 180 miliona tona stakleničkih plinova, što je ekvivalentno otprilike 36 miliona automobila uklonjenih s cesta tokom jedne godine.
Globalni pokret
Put do globalnog priznanja bio je sam po sebi diplomatski uspjeh.
Dana 14. decembra 2022. godine Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju koju je predložila Turkiye, a podržalo 105 zemalja, formalno proglašavajući 30. mart Međunarodnim danom nultog otpada.
Na tom prvom obilježavanju 2023. godine, Erdogan se obratila na posebnoj sjednici Generalne skupštine UN-a, postavši prva turska prva dama koja je govorila s govornice UN-a.
Na istoj sjednici, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres najavio je formiranje Visokog savjetodavnog odbora UN-a za nulti otpad i lično pozvao Erdogan da bude predsjednica odbora.
Ona je prihvatila, a odbor je formalno konstituiran 12. aprila 2023. godine, okupljajući članove iz Sjedinjenih Američkih Država, Indije, Brazila, Maroka, Belgije, Nizozemske, Čilea, Kolumbije, Bangladeša i Sijera Leonea, zajedno s visokim rukovodstvom UN-a.
Peti sastanak održan je u Istanbulu u oktobru 2025. godine, u okviru prvog Međunarodnog foruma o nultom otpadu. Trodnevni skup privukao je predstavnike iz više od 100 zemalja, te više od 60 govornika i 118 institucija.
„S obzirom na to da se COP31 održava u Antaliji ove godine, Turkiye ima priliku da nadogradi ono što je Azerbejdžan pokazao na COP29, da klimatski samiti mogu donijeti konkretne rezultate. Turkiye će ciljati više, postavljajući trendove ne samo za regiju već i za svijet“, kaže Jurgens.
„Čineći COP31 prekretnicom za čistu energiju i djelovanje u oblasti zaštite okoliša, Turkiye će steći nove partnere širom svijeta i izvoziti vlastite najbolje prakse u ovoj oblasti“, objašnjava on.
Podizanje javne svijesti
Unutar zemlje, pokret je već duboko ukorijenjen u svakodnevni život u Turkiye.
Više od 217.000 zgrada i kampusa usvojilo je Sistem upravljanja nultim otpadom. Također, s 28 miliona ljudi obučenih u okviru programa ‘nulti otpad’, projekat je bio podjednako kampanja za podizanje javne svijesti koliko i kampanja za zaštitu okoliša.
Nacionalni program povrata depozita, pokrenut kao pilot u januaru 2025. godine, već se proširio na 53 pokrajine, s više od 12,5 miliona ambalažnih jedinica vraćenih putem 834 automata za povratnu prodaju.
Zemlja je 2025. godine zauzela treće mjesto u svijetu s 577 plaža označenih plavom zastavom, što odražava i paralelnu inicijativu Nulti otpad usmjerenu na sprečavanje zagađenja mora.
„Turkiye bi također mogla proširiti filozofiju nultog otpada na način izgradnje i obnove stambenih objekata; energetski učinkovite, pasivne kuće i održivi kvartovi, neki grijani recikliranom vodom, prirodan su sljedeći korak”, kaže Jurgens.
"Nulti otpad će uskoro biti stvarnost, a ne mit", dodaje on.
Projekat je također sedam puta stekao međunarodno priznanje, primivši nagrade od FAO-a, UNDP-a, UN-Habitata, Svjetske banke, Parlamentarne skupštine Mediterana i, najnovije, iz 2026. godine, Zelene organizacije.
Uspjeh pokreta leži podjednako u komunikaciji kao i u politici, prema Jurgensu.
"Promocija zaštite naše okoline nije samo donošenje zakona, već i objašnjavanje obrazloženja iza tih istih zakona i inicijativa za kreiranje politika široj javnosti", kaže Jurgens za TRT World, govoreći na marginama 5. Stratcom samita u Istanbulu.
„Ako birači i javnost nisu informirani i ostanu u mraku, postoji velika šansa da dobre namjere vlade i poslovnog sektora prođu nezapaženo.”
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je prvi potpisnik Globalne deklaracije dobre volje o nultom otpadu.
Danas je više od 438.000 volontera iz 131 zemlje dodalo svoja imena putem online platforme, a pridružilo im se više od 50 prvih dama i visokih predstavnika međunarodnih organizacija.
Od kante za reciklažu u hodniku vlade do rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, tursko putovanje ka nultom otpadu dokaz je da transformacija okoliša može započeti kod kuće i, uz pravo vodstvo, dosegnuti svijet.
