U Gazi, Palestinci obnavljaju ono što mogu s onim što je ostalo - spašavaju beton iz ruševina, krpe oštećene kuće i postavljaju improvizirane škole od otpadnog materijala - dok je obnova velikih razmjera uglavnom zaustavljena skoro sedam mjeseci nakon početka prekida vatre.

Uprkos obimu uništenja, napori za obnovu ostaju uglavnom zamrznuti, a stručnjaci ukazuju na izraelska ograničenja u vezi s građevinskim materijalima i neriješene političke sporove kao ključne prepreke.

Nova međunarodna procjena je da će enklavi biti potrebno 71,4 milijarde dolara (60,99 milijardi eura) u narednoj deceniji da bi se oporavila.

Konačna Brza procjena štete i potreba u Gazi (RDNA), koju su prošlog mjeseca objavili Evropska unija, Ujedinjeni narodi i Svjetska banka, navodi da će 26,3 milijarde dolara (22,47 milijardi eura) biti potrebno samo u prvih 18 mjeseci za obnovu osnovnih usluga, popravku kritične infrastrukture i podršku ekonomskom oporavku.

Procijenjena šteta na fizičkoj infrastrukturi iznosi 35,2 milijarde dolara (30,07 milijardi eura), dok su ekonomski i društveni gubici dostigli 22,7 milijardi dolara (19,39 milijadri eura), pri čemu su stanovanje, zdravstvo, obrazovanje, trgovina i poljoprivreda među najteže pogođenim sektorima.

- Blokada ometa obnovu - Izraelski rat u Gazi od 7. oktobra 2023. godine devastirao je veći dio enklave, ostavljajući čitava naselja u ruševinama.

Uprkos prekidu vatre, Mamoun Besaiso, savjetnik Ujedinjenih naroda za obnovu Gaze, rekao je da Izrael i dalje ograničava unos cementa, čelika i drugih osnovnih materijala, prisiljavajući stanovnike i humanitarne agencije da se oslanjaju na ruševine uništenih zgrada.

"Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je prije nekoliko mjeseci počeo reciklirati ruševine, a od tih recikliranih ruševina dobijamo građevinski materijal. I oni koriste ovaj građevinski materijal za popravke ili ne za nove gradnje", rekao je za Anadolu.

Reciklirani materijali se koriste za popravku bolnica, škola i vodovodne infrastrukture, ali ne za nove građevinske projekte, rekao je.

Širom Gaze izgrađene su improvizirane škole od metalnih limova i drvenih paleta, dok su neki univerziteti djelimično nastavili nastavu licem u lice u oštećenim učionicama ili šatorima.

Postojeći materijali se koriste za popravku bolnica, škola i vodovodne infrastrukture, uključujući cijevi i bunare, ali nije započeta nova velika rekonstrukcija, dodao je Besaiso.

- Stambena kriza se produbljuje - Sa stotinama hiljada ljudi koji su još uvijek raseljeni, smještaj ostaje među najhitnijim potrebama.

Izvještaj UN-a procjenjuje da je između oktobra 2023. i oktobra 2025. najmanje 92 posto stambenih jedinica u Gazi uništeno ili oštećeno.

Više od 90 posto stanovništva je raseljeno, dok je više od 86 posto teritorije određeno kao zone raseljavanja ili uključeno u izraelska militarizirana područja.

Čak i prije rata, Gaza se suočavala s hroničnim nedostatkom stambenog prostora zbog dugogodišnje blokade, ponovljenih vojnih napada i ekonomske stagnacije. Oko 2,3 miliona ljudi živjelo je na samo 365 kvadratnih kilometara (140 kvadratnih milja), što je čini jednim od najgušće naseljenih mjesta na svijetu.

"Sada većina raseljenih osoba živi u šatorima, vrlo bijednim šatorima", rekao je Besaiso.

Napomenuo je da je UNDP uspio dovesti ograničen broj montažnih stambenih jedinica.

"Ove prikolice su mnogo bolje od šatora. Imaju prozore i solarne sisteme", rekao je.

"Ali nam je potrebno više od 40.000 njih, a do sada je možda stiglo samo 2.000 ili 3.000."

Neki stanovnici čiji su domovi pretrpjeli manju štetu počeli su ih samostalno popravljati i vraćati se u domove, ali potrebe za velikom infrastrukturom ostaju nezadovoljene.

U mnogim slučajevima, stanovnici također pribjegavaju korištenju ruševina, pa čak i smeća, kao improviziranog građevinskog materijala, rekao je Besaiso.

- Politički zastoj koči oporavak - Analitičari kažu da političke prepreke dodatno odgađaju napore obnove.

Zaha Hassan, viša saradnica u Carnegie Endowment for International Peace, rekla je da je međunarodna pažnja prema Gazi opala usred širih regionalnih tenzija, uključujući i rat u Iranu.

"Prilično je nestala s mape od početka rata u Iranu", rekla je, misleći na smanjenje diplomatskog fokusa na enklavu.

Ukazala je na ograničen napredak Nacionalnog komiteta za upravljanje Gazom (NCAG), koji nije bio u stanju efikasno djelovati.

NCAG, pokrenut u januaru 2026. kao dio plana od 20 tačaka američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata, bio je zamišljen kao prelazno tijelo za nadgledanje rehabilitacije i funkcija upravljanja Gazom do potpunog povratka Palestinske uprave.

"Zbog izraelskog odbijanja da dozvoli NCAG-u ulazak u Gazu, zaista je vrlo malo učinjeno – ako je uopšte išta učinjeno", rekla je Hassan.

Dodala je da frustracija raste među međunarodnim zainteresovanim stranama, a zvaničnici odbora još uvijek čekaju u Kairu dozvolu za ulazak u Gazu.

"Od prekida vatre, vidjeli smo vrlo malo spremnosti na izraelskoj strani da se pridržava čak i obaveza iz prve faze, uključujući ulazak humanitarne pomoći u većem obimu", rekla je.

Hassan je navela ograničenja na prelazu Rafah, ograničene medicinske evakuacije i neuspjeh u provođenju dogovorenog povlačenja trupa kao ključne prepreke.

"Zaista, nije se mnogo toga dogodilo na izraelskoj strani da se pridržava prve faze", rekla je, upozoravajući da se bez jačeg međunarodnog pritiska, posebno od strane SAD-a, situacija vjerovatno neće promijeniti.

Besaiso je ponovio zabrinutost zbog političke blokade, rekavši da su novi uslovi dodatno zakomplikovali napore obnove. Rekao je da su zahtjevi vezani za razoružanje – koji nisu uključeni u prvobitni sporazum – postali glavna tačka spoticanja.

Dodao je da se mnogi u Gazi osjećaju sve više napušteno kako se globalna pažnja prebacuje na druga mjesta.

"Ljudi u Gazi su veoma razočarani, izuzetno razočarani", rekao je Besaiso.

"Svi su zauzeti drugim sukobima, a Gaza se zaboravlja."

Kao rezultat toga, upozorio je, izgledi za značajnu obnovu ostaju sumorni.

"Izrael neće dozvoliti obnovu u Gazi, neće dozvoliti ulazak građevinskog materijala i neće dozvoliti da odbor funkcioniše", rekao je.