Predstojeći klimatski samit Ujedinjenih nacija u Turskoj pruža priliku da se višegodišnja obećanja pretvore u konkretne aktivnosti kroz smanjenje emisija, postepeno ukidanje fosilnih goriva i pružanje pomoći državama u prilagođavanju svijetu koji se zagrijava, izjavio je za Anadolu visoki zvaničnik Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP).

„COP31 je konferencija na kojoj se moraju ispuniti data obećanja, preuzete obaveze i najavljena obećanja“, izjavio je Martin Krause, direktor Odjela za klimatske promjene UNEP-a.

31. konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31) bit će održana od 9. do 20. novembra u Antaliji, u Turskoj, a okupit će svjetske lidere, vladine zvaničnike i druge zainteresirane strane radi unapređenja međunarodnog djelovanja u oblasti klimatskih promjena.

Gotovo 11 godina nakon usvajanja Pariskog sporazuma, čiji je cilj zadržati globalno zagrijavanje znatno ispod dva stepena Celzijusa (3,6 stepeni Fahrenheita) u odnosu na predindustrijski nivo, uz nastojanje da se ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepeni Fahrenheita), Krause je upozorio da nedavne analize UNEP-a pokazuju kako se svijet i dalje kreće ka zagrijavanju znatno iznad tog praga.

U Izvještaju o jazu u emisijama za oktobar 2026. godine navodi se da bi čak i potpuno provođenje postojećih nacionalnih klimatskih obaveza ostavilo svijet na putu ka zagrijavanju od približno 2,6 stepeni Celzijusa (4,7 stepeni Fahrenheita) tokom ovog stoljeća.

Prvi korak u provođenju preuzetih obaveza jeste postepeno ukidanje upotrebe fosilnih goriva u energetskom, transportnom i industrijskom sektoru, rekao je Krause, pozivajući na izradu jasnih nacionalnih planova za prvo ukidanje uglja, a potom nafte i prirodnog plina.

Također je istakao značaj mjera za rashlađivanje, poput postavljanja zasjenjenih površina i korištenja prirodne ventilacije, uz unapređenje urbanističkog planiranja i infrastrukture, kako bi se zajednicama pomoglo da se nose s ekstremnim vrućinama.

Smanjenje emisija metana i bolje upravljanje otpadom

Krause je smanjenje emisija metana izdvojio kao oblast u kojoj države mogu ostvariti značajan napredak korištenjem već postojećih rješenja.

„Emisije metana značajno doprinose globalnom zagrijavanju, a imamo mnogo rješenja za njihovo suzbijanje i smanjenje u sektoru fosilnih goriva, upravljanja otpadom i poljoprivrede. To su rezultati koje je relativno lako ostvariti“, rekao je.

Opisujući smanjenje emisija metana kao „hitnu kočnicu za klimatske promjene koje izmiču kontroli“, Krause je ocijenio da COP31 može pomoći ubrzavanju napora za ograničavanje tih emisija.

Također je ukazao na upravljanje otpadom kao oblast u kojoj samit može donijeti opipljiv napredak, ističući da se to pitanje nalazi visoko na dnevnom redu Turske.

Predsjedništvo Turkiye nad COP31 utvrdilo je deset prioritetnih oblasti klimatskog djelovanja, a upravljanje otpadom nalazi se na prvom mjestu.

„Deponije su značajan izvor emisija metana. Ako uspijemo prikupiti metan koji se oslobađa s deponija, dospijeva u atmosferu i doprinosi globalnom zagrijavanju, ili, još bolje, ako u početku spriječimo da prehrambeni otpad uopće završava na deponijama, učinit ćemo mnogo na ublažavanju klimatskih promjena“, rekao je.

Krause je kazao da UNEP u potpunosti podržava fokus Turske na upravljanje otpadom i da COP31 vidi kao priliku za ubrzavanje aktivnosti u toj oblasti.

Nauka o klimi mora usmjeravati odluke na COP31

Krause je iznio tri glavna prioriteta UNEP-a na COP31, pri čemu je nauku o klimi stavio na prvo mjesto.

Pozvao je političke lidere, predstavnike privatnog sektora i druge učesnike da ozbiljno shvate upozorenja naučnika, posebno u vrijeme sve raširenijih dezinformacija o klimatskim promjenama.

„Na COP31 ne bismo smjeli i ne možemo zanemariti poruke koje dolaze od klimatskih naučnika. To se više ne podrazumijeva, jer u svijetu postoji mnogo dezinformacija o klimatskim promjenama“, rekao je.

Krause je ocijenio da bi veliki uspjeh bio osigurati da naučni dokazi usmjeravaju pregovore i odluke na samitu.

Drugi prioritet UNEP-a jeste ubrzavanje smanjenja emisija kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje, kazao je, upozoravajući da emisije stakleničkih plinova još nisu dostigle vrhunac, a kamoli počele opadati.

„Moramo promijeniti taj trend i krenuti silaznom putanjom. Veoma je važno da ubrzamo smanjenje emisija stakleničkih plinova“, rekao je.

Treći prioritet je prilagođavanje klimatskim promjenama, dok se države pripremaju za sve izraženije posljedice globalnog zagrijavanja, uključujući ekstremne vrućine, poplave, topljenje glečera i otapanje permafrosta, odnosno trajno zamrznutog tla.

Krause je istakao da će snažnije mjere za jačanje otpornosti biti od ključnog značaja dok se svijet suočava s posljedicama prekoračenja praga zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa.

Izrazio je nadu da će COP31 poslati snažnu poruku u prilog povećanju finansiranja prilagođavanja klimatskim promjenama i bržem provođenju mjera za zaštitu ugroženih zajednica.

Međutim, kazao je da postojeći mehanizmi, uključujući Zeleni klimatski fond i Globalni fond za okoliš, nisu dovoljni da odgovore na obim potrebnih ulaganja.

Pozivajući na osiguravanje dodatnih sredstava, ukazao je na državne budžete i ulaganja privatnog sektora kao moguće izvore finansiranja.

„Svaka država ima javni budžet, a ako neka mjera spada, naprimjer, u nadležnost ministarstva poljoprivrede, može se finansirati iz redovnih domaćih budžetskih sredstava“, rekao je.

„Zatim tu je novac privatnog sektora, odnosno ulaganja u kompanije koje nude čista rješenja“, dodao je.

Klimatske aktivnosti Turkiye i međunarodna saradnja

Krause je ukazao na korake koje je Turkiye poduzela tokom proteklih pet do deset godina u borbi protiv klimatske krize, navodeći usvajanje Zakona o klimi, ciljeve dostizanja neto nulte emisije i aktuelne aktivnosti na uspostavljanju sistema trgovine emisijama.

Također je naglasio da su zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje među onima koje trpe najteže posljedice globalnog zagrijavanja, uprkos ograničenim resursima za odgovor na te izazove.

Kako je rekao, i dalje postoje otvorena pitanja u vezi s doprinosima Fondu za gubitke i štetu, potrebnim iznosom finansijskih sredstava i načinom na koji bi pomoć trebala stići do zemalja koje su najteže pogođene.

Krause, koji planira prisustvovati dvosedmičnom samitu u Antaliji, naglasio je značaj međunarodne saradnje u suočavanju s klimatskom krizom.

„Iako trenutno živimo u duboko podijeljenom svijetu, moramo pokazati da međunarodna saradnja i multilateralizam mogu ponuditi vjerodostojan odgovor na klimatsku krizu“, poručio je.