ICJ donosi odluku o genocidu nad Rohinjama u Mijanmaru
SVIJET
4 minuta čitanja
ICJ donosi odluku o genocidu nad Rohinjama u MijanmaruOdluka ICJ-a o postupanju Mijanmara prema Rohinjama mogla bi utjecati na slučaj optužbi za genocid protiv Izraela zbog Gaze, posebno kada je riječ o utvrđivanju namjere i procjeni dokaza o uništenju jedne grupe.
ICJ nikada nije proglasio nijednu državu odgovornom za počinjenje genocida, a njegova presuda o Rohinjama mogla bi utjecati na slučaj protiv Izraela. / Reuters Archive

Međunarodni sud pravde (ICJ), najviši sud Ujedinjenih nacija, u četvrtak će donijeti presudu u predmetu u kojem Gambija optužuje Mijanmar za počinjenje genocida nad muslimanskom manjinom Rohinja 2017. godine.

Za Rohinje ova presuda predstavlja nadu u priznanje pretrpljenih zločina i korak ka utvrđivanju odgovornosti.

Njen značaj mogao bi se proširiti i na Gazu, jer bi mogla razjasniti način na koji sudovi dokazuju namjeru uništenja jednog naroda i utjecati na slučaj optužbi za genocid koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela.

Međutim, genocid je izuzetno teško dokazati. U nastavku donosimo nekoliko ključnih činjenica uoči presude.

Šta predstavlja zločin genocida?

Genocid ima strogu pravnu definiciju i od njegovog uvrštavanja u međunarodno humanitarno pravo rijetko je dokazan pred sudovima. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine definiše genocid kao djela počinjena „s namjerom da se, u cijelosti ili djelimično, uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva“.

Pet vrsta djela može predstavljati genocid: ubijanje pripadnika grupe, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih povreda njenim pripadnicima, namjerno stvaranje životnih uslova koji vode njenom potpunom ili djelimičnom uništenju, sprečavanje rađanja unutar grupe i prisilno premještanje djece iz jedne grupe u drugu.

Međunarodni sudovi utvrdili su postojanje genocida u samo nekoliko slučajeva od Holokausta. Među njima su masovna ubistva pripadnika manjinskih zajednica Cham i Vijetnamaca u Kambodži tokom vladavine Crvenih Kmera 1970-ih godina, kada je ubijeno oko 1,7 miliona ljudi; masovna ubistva Tutsija u Ruandi 1994. godine; te masakr u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Bosni i Hercegovini.

Izazov dokazivanja namjere

Kako bi utvrdio da su država ili pojedinci počinili genocid, sud mora ustanoviti da se dogodilo najmanje jedno od pet navedenih krivičnih djela te da su žrtve pripadale određenoj nacionalnoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj grupi.

Genocid je teže dokazati od ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti jer zahtijeva dokaze o postojanju posebne namjere.

Ta namjera može se utvrditi na osnovu direktnih izjava ili naređenja, ali se može zaključiti i iz obrasca postupanja.

Slučajevi u kojima su sudovi utvrdili postojanje genocida

Međunarodni sud pravde (ICJ) donio je presude u dva ranija predmeta genocida, a oba su proizašla iz ratova na Balkanu 1990-ih godina, koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.

Sud je 2007. godine utvrdio da Srbija nije počinila genocid, ali da je prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid koji su počinile snage bosanskih Srba u Srebrenici niti kaznila odgovorne.

Godine 2015. Sud je utvrdio da genocid nije počinjen u Hrvatskoj.

Tribunali Ujedinjenih nacija osudili su desetine počinilaca za genocid u Ruandi i Bosni i Hercegovini.

Godine 2018. hibridni tribunal Ujedinjenih nacija i Kambodže proglasio je dvojicu čelnika kambodžanskih Crvenih Kmera krivim za genocid, nakon višegodišnjih rasprava o tome da li su zločini počinjeni tokom perioda poznatog kao „Polja smrti“ predstavljali genocid.

Slučaj protiv Mijanmara

Vojna represija u Mijanmaru 2017. godine prisilila je više od 730.000 muslimana Rohinja da pobjegnu u Bangladeš, uz optužbe za ubistva, silovanja i paljenje kuća.

Svjedoci su pred Sudom izjavili da su vidjeli masovna ubistva, silovanja i paljenje domova.

Istrage Ujedinjenih nacija o postupanju Mijanmara prema Rohinjama, kao i o djelovanju Izraela u Gazi, zaključile su da su se dogodila djela koja su opisale kao genocidna.

Obje zemlje osporavaju pravni značaj tih nalaza. Presuda koja će biti izrečena u četvrtak pokazat će na koji način ICJ procjenjuje zaključke iz izvještaja istražnih misija Ujedinjenih nacija.

Šta bi presuda o Mijanmaru mogla značiti za Gazu

Južnoafrička Republika je 2023. godine pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), optužujući Izrael za genocid u Gazi.

Iako se konačna presuda u tom predmetu ne očekuje prije 2029. godine, pravni stručnjaci navode da će pažljivo pratiti kako će Sud odlučiti u slučaju Mijanmara.

U presudi o Mijanmaru Sud će se detaljnije baviti i pitanjem na koji način obrazac postupanja može ukazivati na namjeru počinjenja genocida.

Gambija i nekoliko država koje su se uključile u postupak pozvale su sudije da, osim masovnih ubistava, razmotre i seksualno nasilje, prisilno raseljavanje i nanošenje štete djeci kao pokazatelje genocidne namjere.

Mijanmar tvrdi da su njegove operacije bile usmjerene protiv pobunjeničke grupe, a ne protiv Rohinja kao zajednice. Izrael slično tvrdi da je njegova vojna kampanja usmjerena protiv pripadnika Hamasa, a ne protiv Palestinaca.