Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je u utorak u Zagrebu da proširenje Evropske unije više nije pitanje povećanja Unije, već njenog jačanja, poručivši zemljama kandidatima da moraju pokazati jasan strateški izbor u korist Evrope.
Govoreći na Konferenciji ambasadora, generalnih konzula, konzula i vojnih atašea, Kos je kazala da će 2026. biti rekordna godina za proces proširenja, jer je u prvih osam mjeseci otvoreno i zatvoreno više pregovaračkih poglavlja nego u bilo kojoj godini u posljednjih 25 godina.
„Proširenje danas nije pitanje toga da našu Uniju učinimo većom. Proširenje je pitanje toga da sebe učinimo snažnijima“, kazala je Kos, navodi se u saopćenju Evropske komisije.
Ocijenila je da geopolitičke sive zone na evropskom kontinentu povećavaju neizvjesnost i ranjivost, zbog čega je proširenje postalo jedan od ključnih instrumenata za jačanje stabilnosti i sigurnosti Evrope.
Kao primjere napretka izdvojila je Crnu Goru, koja je zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja i za koju su države članice počele pripremati pristupni ugovor, te Albaniju, koja je ispunila ključna privremena mjerila u oblasti vladavine prava i počela zatvarati pregovaračka poglavlja.
Kos je navela da su Ukrajina i Moldavija u protekle dvije godine također ostvarile značajan tehnički napredak u usklađivanju s pravnom stečevinom EU. Pozvala je države članice da omoguće formalno otvaranje svih preostalih pregovaračkih klastera za dvije zemlje.
- Kandidati moraju izabrati Evropu
Kos je kazala da želi da se i ostale zemlje kandidati pridruže grupi predvodnika, ali samo ako pokažu jednaku odlučnost u provođenju reformi i izgradnji povjerenja sa svim državama članicama.
„Zemlje kandidati moraju istinski izabrati Evropu. Našu zajedničku sigurnost i zajedničke vrijednosti“, poručila je Kos.
Najavila je da će Evropska komisija u septembru predstaviti prijedloge o tome kako EU treba pripremiti za prijem novih članica, uoči sastanka Evropskog vijeća o proširenju planiranog za oktobar.
Prema njenim riječima, potrebno je postići konsenzus o posljedicama prijema novih članica za sadašnje članice i budžet EU, unutrašnjim reformama koje bi omogućile efikasnije odlučivanje, zaštiti vladavine prava te promjeni samog modela proširenja.
