| BHSC
REGIJA
4 minuta čitanja
Narodna banka Srbije povećala referentnu kamatnu stopu
Narodna banka Srbije ocijenila da je povećanje za 25 baznih poena potrebno radi sprečavanja širenja efekata energetskog šoka na ostale cijene i očuvanja cjenovne stabilnosti.
Narodna banka Srbije povećala referentnu kamatnu stopu
Povećane su i kamatne stope na depozitne olakšice na 4,75 posto, te na kreditne olakšice na 7,25 posto, saopćeno je iz kabineta guvernera NBS-a. / َAA

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sjednici povećati referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na šest posto, čime su zaoštreni monetarni uslovi.

Povećane su i kamatne stope na depozitne olakšice na 4,75 posto, te na kreditne olakšice na 7,25 posto, saopćeno je iz kabineta guvernera NBS-a.

"Imajući u vidu ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog i domaćeg okruženja koji mogu utjecati na njeno kretanje, Izvršni odbor je zaključio da je povećanje referentne kamatne stope adekvatna i pravovremena mjera u cilju sprečavanja znatnijih sekundarnih efekata energetskog šoka na ostale cijene i osiguranja cjenovne stabilnosti u srednjem roku", navodi se u saopćenju.

U NBS-u ističu da se produžena neizvjesnost u međunarodnom okruženju, usljed sukoba na Bliskom istoku, nastavila odražavati na globalno energetsko tržište, uz rast cijena nafte, prirodnog gasa i električne energije.

Zalihe nafte, koje su tokom prvih mjeseci sukoba korištene za ublažavanje cjenovnih pritisaka, postepeno su iscrpljene, što je dodatno pojačalo pritiske na globalnom tržištu energenata.

"Povećane su i rafinerijske marže, naročito kod dizela, usljed oštećenja i uništenja rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku i u Rusiji. Iako su se efekti energetskog šoka na globalnu inflaciju i ekonomsku aktivnost do sada ispoljili u relativno ograničenoj mjeri, rizici od njegovog šireg prenošenja se povećavaju imajući u vidu da se cijene energenata duže nalaze na visokom nivou", naveli su iz NBS-a.

Upozorili su da bi rast troškova energenata mogao u većoj mjeri utjecati na troškove proizvodnje i transporta, lance snabdijevanja, inflacijska očekivanja, zarade te cijene ostalih proizvoda i usluga.

Inflacija u septembru porasla na 4,1 posto

Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru je, u skladu s očekivanjima Izvršnog odbora, porasla na 4,1 posto, prvenstveno pod utjecajem niske prošlogodišnje baze kod cijena prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije na koje se primjenjivala uredba o ograničenju marži.

Na inflaciju je utjecalo i povećanje cijena naftnih derivata za više od 17 posto na godišnjem nivou zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Iz NBS-a navode da bi poskupljenje bilo i veće da država nije smanjila akcize na gorivo.

Izvršni odbor procjenjuje da će se dugotrajnije zadržavanje visokih cijena energenata, uz rast svjetskih cijena ostalih primarnih proizvoda, povećanu uvoznu inflaciju i nisku ovogodišnju bazu kod cijena hrane, odraziti na daljnji postepeni rast inflacije.

Prema očekivanjima NBS-a, inflacija će naredne godine biti iznad gornje granice ciljanog raspona od 3,0 plus/minus 1,5 posto. Ipak, krajem 2027. godine trebala bi se vratiti u granice cilja, nakon čega se očekuje njeno dalje približavanje centralnoj vrijednosti cilja.

Privredni rast ove godine najmanje 3,5 posto

Prema prvoj procjeni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije ubrzan je više od očekivanog i u trećem tromjesečju ove godine iznosio je četiri posto.

Rast je prvenstveno bio rezultat povećane aktivnosti uslužnih sektora, uz pozitivan doprinos poljoprivrede i građevinarstva. Industrijska proizvodnja je stagnirala zbog niskog vodostaja, koji je otežao proizvodnju električne energije, transport, a dijelom i proizvodne procese u prerađivačkoj industriji.

Izvršni odbor NBS-a očekuje da će privredni rast Srbije ove godine biti veći nego što je prognozirano u augustu i iznositi najmanje 3,5 posto. Kako je navedeno, srbijanska privreda pokazala je veću otpornost od očekivane na dešavanja u međunarodnom okruženju, a na povoljnije izglede utjecao je i veći od procijenjenog rast poljoprivredne proizvodnje.

Istovremeno, zbog više ovogodišnje osnovice, nastavka geopolitičkih tenzija i rasta svjetskih cijena energenata, projekcija privrednog rasta za 2027. godinu korigovana je naniže, na četiri posto.

"Glavni pokretač rasta ekonomske aktivnosti trebalo bi da bude domaća tražnja, uz pozitivan doprinos i potrošnje i investicija, koje će biti podržane rastom raspoloživog dohotka i realizacijom infrastrukturnih projekata", naveli su iz NBS-a.

Narodna banka Srbije saopćila je da će nastaviti pratiti i analizirati kretanja na domaćem i međunarodnom tržištu te odluke o budućoj monetarnoj politici donositi od sjednice do sjednice, u zavisnosti od pristiglih podataka.

Prioritet monetarne politike i dalje će biti očuvanje cjenovne i finansijske stabilnosti, uz podršku daljnjem rastu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti.

Naredna sjednica Izvršnog odbora, na kojoj će biti razmotrena ekonomska kretanja i izgledi te donesena odluka o referentnoj kamatnoj stopi, zakazana je za 10. decembar 2026. godine.