Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratit će se učesnicima 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) po 16. put u utorak, 22. septembra.

Prema podacima koje je prikupio dopisnik AA, Erdogan je prvi put prisustvovao radu 60. zasjedanja Generalne skupštine UN-a 2005. godine, dok je obavljao dužnost premijera.

U obraćanju Generalnoj skupštini, Erdogan je prenio sljedeću poruku: "Prije svega, u zajedničkom interesu čovječanstva je organizacija UN-a koja se obnavlja, koja je demokratičnija i transparentnija, koja posjeduje kapacitet da predstavlja kolektivnu volju svih članica, služi kao platforma za rješavanje međunarodnih sporova, uživa ugled kao garant svjetskog mira, čiji prestiž podržavaju sve članice i koja djeluje aktivnije i odlučnije."

Naredno zasjedanje Generalne skupštine UN-a kojem je Erdogan prisustvovao bilo je 62. zasjedanje 2007. godine.

U obraćanju tom prilikom, Erdogan je skrenuo pažnju na borbu protiv terorizma, ističući: "Teroristički čin počinjen u bilo kojem dijelu svijeta predstavlja zločin protiv čovječnosti koji pogađa sve nas. Osuđujem terorizam – koji ne poznaje granice – i, kao premijer zemlje koja je lično iskusila gorku stvarnost terorizma, ovdje ponavljam poziv na solidarnost i efikasniju saradnju u borbi protiv ove prijetnje s kojom se suočava cijelo čovječanstvo."

Na 64. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, kojem je prisustvovao 2009. godine, Erdogan je ukazao na potrebu za reformom strukture UN-a.

Ističući da se efikasnost UN-a mora povećati kako bi se uspostavio pravedan i inkluzivan globalni poredak, Erdogan je napomenuo: "Vjerujemo da će Ujedinjene nacije sa ojačanim kapacitetima zastupljenosti – one koje su demokratske, transparentne, pravedne i efikasne – značajnije doprinijeti globalnom miru i stabilnosti. Ujedinjene nacije moraju postati efikasnija institucija kada je riječ o klimatskim promjenama, održivom razvoju, borbi protiv siromaštva, rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima i zaštiti ljudskog dostojanstva. U potpunosti podržavamo reformske inicijative usmjerene ka tom cilju. Ipak, izvjesno je da se reforma unutar sistema Ujedinjenih nacija ne može smatrati istinski postignutom sve dok i Vijeće sigurnosti ne prođe kroz proces reforme."

Govoreći o regionalnim pitanjima na 66. zasjedanju Generalne skupštine UN-a 2011. godine, Erdogan je uputio poruke u vezi sa Sirijom, Libijom, Somalijom i Palestinom, te izjavio da se nepravedna okupacija azerbejdžanskih teritorija, koja traje godinama, mora okončati.

Erdogan je rekao: "Apsolutno je neprihvatljivo da pitanje Karabaha ostane neriješeno na ovaj način, pronalaženje rješenja za međunarodne probleme prije nego što postanu nerješivi predstavlja političku i moralnu odgovornost svih nas."

Svijet je veći od pet

Turski predsjednik se obratio na 69. zasjedanju Generalne skupštine UN-a 2014. godine, prvi put u svojstvu predsjednika.

Ističući potrebu za reformom UN-a frazom "Svijet je veći od pet", Erdogan je rekao:

"Bez odlaganja – i prije nego što još nevinih i potlačenih ljudi izgubi živote ili globalna savjest bude dodatno ranjena – Ujedinjene nacije moraju ispoljiti svoj uticaj u vezi s ovim problemima. Želim naglasiti da je svijet veći od pet. Za globalnu savjest je neprihvatljivo da pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a čini Ujedinjene nacije neefikasnim na način koji nije u skladu sa globalnom stvarnošću. Vidite da sve odluke zavise od stava jedne zemlje: ako ona kaže 'ne', odgovor je ne. Ako kaže 'da', tek tada se može djelovati. Dok je u Palestini za samo nekoliko mjeseci pobijeno više od 2.000 nevinih ljudi, Ujedinjene nacije nisu uspjele ponuditi očekivano rješenje. Isto tako, dok je u Siriji tokom protekle četiri godine ubijeno više od 200.000 ljudi, a raseljeno gotovo 9 miliona, Ujedinjene nacije ponovo nisu uspjele ponuditi efikasna rješenja."

Poziv na mjere protiv FETO-a

Erdogan je prisustvovao 71. zasjedanju Generalne skupštine UN-a otprilike dva mjeseca nakon pokušaja državnog udara koji je teroristička organizacija FETO izvela 15. jula 2016. godine.

Tom prilikom, pozivajući prijateljske zemlje da poduzmu mjere protiv FETO-a i upućujući važne poruke o borbi protiv terorizma, Erdogan je izjavio sljedeće:

"Ovaj pokušaj državnog udara osujećen je zahvaljujući tome što je naš narod herojski stao u odbranu svoje demokratije, vlasti, sloboda, budućnosti i ustavnog poretka. Ponosan sam na svoj narod u tom pogledu. Ponosan sam na činjenicu da su stali u odbranu svoje demokratije. Ponosan sam što su 29 noći zaredom bdjeli čuvajući demokratiju. Ponosan sam na svoj narod koji je zaustavio izdajnički pokušaj udara ne mareći za vlastite živote i štiteći se od tenkova vlastitim tijelima."

Naveo je da "ako danas stojim pred vama, to je zahvaljujući tom hrabrom i plemenitom stavu našeg naroda."

"Ne smije se zaboraviti da je pokušaj državnog udara u Turkiye bio i napad na globalnu demokratiju. Dok je te noći održao historijsku lekciju onima koji su težili izvođenju udara, naš narod je ujedno postao izvor inspiracije za sve narode koji vjeruju u demokratiju. Ova teroristička organizacija nove generacije predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti ne samo za Turkiye, već i za svih 170 zemalja u kojima djeluje. Drugim riječima, velika većina zemalja zastupljenih danas u ovoj Generalnoj skupštini izložena je prijetnji koju predstavlja ova struktura. Ova organizacija gaji duboko mentalno izopačenje, s ciljem da cijeli svijet – a ne samo Turkiye – stavi pod svoj jaram."

Poruke o Siriji i borbi protiv terorizma

U obraćanju na 72. zasjedanju Generalne skupštine UN-a 2017. godine, u prvi plan su došle Erdoganove poruke o Siriji i borbi protiv terorizma. Ističući da Turkiye vodi žestoku borbu protiv najkrvoločnijih terorističkih organizacija u regiji – poput ISIS-a i PKK-a, koje profitiraju od nestabilnosti u Siriji i Iraku – Erdogan je rekao: "Pored toga, nastavljamo borbu protiv terorističke organizacije FETO, koja je pokušala srušiti legitimni, demokratski režim naše zemlje putem krvavog državnog udara."

Erdogan je naglasio da je operacija "Štit Eufrata", pokrenuta na sjeveru Sirije, predstavljala najveći uspjeh postignut protiv terorističke organizacije ISIS još od trenutka kada je ta grupa okupirala to područje. Na 73. zasjedanju Generalne skupštine UN-a 2018. godine, predsjednik Erdogan je pokrenuo pitanje Palestine, istovremeno uputivši kritike na račun Ujedinjenih nacija.

"Činjenica je da su se Ujedinjene nacije udaljile od ispunjavanja očekivanja čovječanstva u pogledu mira i prosperiteta", rekao je Erdogan, napominjući da se Vijeće sigurnosti UN-a pretvorilo u strukturu koja služi isključivo interesima pet članica s pravom veta, dok istovremeno ostaje tek nijemi posmatrač ugnjetavanja koje se dešava u drugim dijelovima svijeta.

Erdogan je izjavio sljedeće:

"Masakri počinjeni u prošlosti u Bosni, Ruandi i Somaliji, a u novije vrijeme u Mijanmaru i trenutno u Palestini, odvijali su se pred očima Vijeća sigurnosti UN-a. Napori onih koji šute o ugnjetavanju Palestinaca – dok istovremeno nastoje obustaviti pomoć namijenjenu njima – samo ohrabruju ugnjetavače. Čak i ako im cijeli svijet okrene leđa, mi ćemo, kao Turkiye, nastaviti stajati uz ugnjetavane Palestince i štititi historijski i pravni status Jerusalema, naše prve kible."

Pitanje neregularnih migracija

Na 74. zasjedanju Generalne skupštine UN-a 2019. godine, predsjednik Erdogan je ilustrovao problem neregularnih migracija navodeći slučaj "bebe Aylana".

Pokazujući fotografiju bebe Aylana – čije je sićušno tijelo more izbacilo na obalu u okrugu Bodrum (provincija Mugla), čime je postao simbol krize neregularnih migracija – Erdogan je uputio sljedeću poruku: "Nažalost, svijet je vrlo brzo zaboravio milione ugnjetavanih ljudi čija su putovanja u potrazi za spasom života okončana ili u mračnim vodama Sredozemnog mora ili pred bodljikavim žicama podignutim na granicama. Svijet je, posebno, kao što ovdje vidite, vrlo brzo zaboravio bebu Aylana. Ne zaboravite da bi se jednog dana ista situacija mogla desiti i vama. Jer ne postoji samo jedna beba Aylan, već hiljade, milioni njih; moramo poduzeti mjere protiv svega toga."

Ističući palestinsko pitanje uz osvrt na vizuelni prikaz promjena na mapi Palestine od 1947. godine, predsjednik Erdogan je izjavio sljedeće:

"Pitam se, gdje je taj Izrael? Koje teritorije taj Izrael zapravo obuhvata? Gdje je Izrael bio 1947. godine? Gdje je bio 1949. i 1967, a gdje je sada? Pogledajte 1947. godinu: Izrael ovdje praktično ne postoji; cijela teritorija je Palestina. Godina je 1947; postoji plan podjele, pri čemu se Palestina smanjuje, a Izrael širi. Prelaskom na 1949., a zatim i 1967. godinu, Izrael postaje veći, dok se Palestina dodatno smanjuje. A kada dođemo do današnjice, situacija je ovakva: Palestina je praktično prestala postojati; gotovo cijela teritorija je Izrael. Da li je Izrael zadovoljan? Ne, nije. Sada Izrael nastoji prgrabiti i ostatak. Dakle, šta je sa brojnim rezolucijama koje su usvojile Ujedinjene nacije i Vijeće sigurnosti UN-a u vezi sa Izraelom – da li se te rezolucije provode? Ne, ne provode se. Pa, koja je onda svrha Ujedinjenih nacija? Ako ne možemo biti djelotvorni kroz odluke koje donosimo pod ovim krovom, gdje će se onda naći pravda? Upravo tu leži naš problem."

Sudbina čovječanstva ne može se prepustiti hirovima ograničenog broja zemalja

75. zasjedanje Generalne skupštine UN-a održano je putem videokonferencije zbog pandemije COVID-19 koja je 2020. godine pogodila cijeli svijet.

Erdogan je putem videokonferencije održao svoj deseti govor pred Generalnom skupštinom UN-a.

Ponovo iznoseći kritike na račun strukture UN-a, Erdogan je izjavio sljedeće:

"Postoji potreba za reformom multilateralnih organizacija, a posebno Ujedinjenih nacija. Vidjeli smo koliko su postojeći globalni mehanizmi bili neefikasni tokom ove krize. Zaista, bile su potrebne sedmice, pa čak i mjeseci, da Vijeće sigurnosti – glavno tijelo UN-a za donošenje odluka – uvrsti pandemiju na svoj dnevni red. Na samom početku pandemije nastala je situacija u kojoj su zemlje bile prepuštene same sebi. Time smo se još jednom uvjerili u ispravnost teze koju uporno iznosim s ove govornice: 'Svijet je veći od pet.' Sudbina čovječanstva ne može se prepustiti hirovima ograničenog broja zemalja. Kako bismo spriječili gubitak kredibiliteta međunarodnih organizacija, prvo moramo preispitati naš način razmišljanja, naše institucije i naša pravila."

U obraćanju na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN-a 2021. godine, Erdogan je ukazao na katastrofe uzrokovane porastom temperatura u različitim dijelovima svijeta, skrećući pažnju na događaje bez presedana kao što su poplave u Aziji i Evropi, uragani u Americi, suše u Africi, šumski požari u mediteranskim zemljama, kiša na vrhu Grenlanda i snježne padavine u pustinjama. Erdogan je tom prilikom rekao:

"Pored štete koju nanose okolišu i ekosistemima, ove katastrofe ugrožavaju sigurnost ljudskih života i imovine. Na mnogim mjestima ljudi se pripremaju za masovne migracije na druge lokacije. Ipak, svijet još uvijek nije pronašao rješenje za izbjegličku krizu uzrokovanu sukobima u zonama poput Sirije i Afganistana. Ostaje nejasno kako ćemo se u takvom periodu nositi s masovnim migracijama stotina miliona ljudi – potaknutim faktorima kao što su suše, nestašica hrane i ekstremni vremenski uslovi."

Crnomorski koridor za žito

Govoreći o dešavanjima vezanim za rat između Rusije i Ukrajine na 77. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, predsjednik Erdogan je iznio napore Turkiye u vezi s Crnomorskim koridorom za žito i pregovorima između sukobljenih strana.

Pokazujući fotografiju broda koji prevozi žitarice kroz Bosfor, što je dio sporazuma, Erdogan je izjavio: "Kao rezultat intenzivnih napora koje smo poduzeli zajedno s generalnim sekretarom, osigurali smo da ukrajinske žitarice mogu stići u svijet putem Crnog mora. Dok obilježavamo drugi mjesec od potpisivanja Istanbulskog sporazuma koji je omogućio ovaj razvoj događaja, sa zadovoljstvom pratimo kako isporuke iz dana u dan dobijaju na zamahu."

Istakao je da "ovaj sporazum, koji je od ključnog značaja za održavanje snabdijevanja žitaricama, predstavlja jedno od najvećih dostignuća Ujedinjenih nacija u posljednjih nekoliko godina."

"Taj uspjeh je obnovio povjerenje u Ujedinjene nacije kod ljudi širom svijeta koji nadu polažu u međunarodnu zajednicu. Istanbulski sporazum je također pokazao da pregovori mogu uroditi plodom kada je riječ o pitanjima od vitalnog značaja za uključene strane."

Pozivamo međunarodnu zajednicu da prizna nezavisnost TRSK-a

Erdogan je nastavio je s kritikama upućenim UN-u tokom 78. zasjedanja Generalne skupštine UN-a održanog 2023. godine.

Iznoseći stavove o pitanjima kao što su borba protiv terorizma, islamofobije i rasizma, Erdogan se također osvrnuo na rat između Rusije i Ukrajine, palestinsko pitanje i dešavanja u istočnom Sredozemlju.

Erdogan je uputio i poruke u vezi s Turskom Republikom Sjeverni Kipar (TRSK), pozivajući svjetske nacije da priznaju TRSK riječima: "Pozivamo međunarodnu zajednicu da prizna nezavisnost TRSK-a te da uspostavi diplomatske, političke i ekonomske veze s tom zemljom."

Erdogan je dalje naveo: "Očekujemo da se mirovne snage UN-a na ostrvu pridržavaju principa nepristrasnosti. Ne želimo da se te snage – čiji je ugled već narušen – suoče s daljnjim gubitkom kredibiliteta na Kipru."

Naglašavajući da je Karabah teritorija Azerbejdžana, Erdogan je rekao: "Od samog početka podržavamo pregovarački proces između Azerbejdžana i Armenije. Međutim, primjećujemo da Armenija nije na adekvatan način iskoristila tu historijsku priliku. Očekujemo da Armenija ispuni data obećanja, posebno ona koja se tiču ​​otvaranja koridora Zangezur. Kao što je sada općeprihvaćena činjenica, Karabah je teritorija Azerbejdžana. Nametanje bilo kakvog drugačijeg statusa nikada neće biti prihvaćeno."

Poziv međunarodnoj zajednici da se suprotstavi izraelskim napadima

Erdogan se 24. septembra 2024. godine po 14. put obratio na zasjedanju Generalne skupštine UN-a (ovaj put na 79. zasjedanju). Pozivajući međunarodnu zajednicu da se suprotstavi izraelskim napadima, Erdogan je rekao: "Pozivam druge države koje ne priznaju Palestinu da u ovom kritičnom periodu stanu na pravu stranu historije i bez odlaganja priznaju Državu Palestinu. Ostvarenje nezavisne, suverene Države Palestine s teritorijalnim integritetom i Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom – na osnovu granica iz 1967. godine – više se ne može odlagati. Baš kao što je savez čovječanstva zaustavio Hitlera prije sedamdeset godina, tako i Netanyahu i njegova mreža ubica moraju biti zaustavljeni savezom čovječanstva."

Ponovo iznoseći kritike na račun strukture UN-a, Erdogan je izjavio: "Sa žaljenjem konstatujemo da Ujedinjene nacije posljednjih godina nisu uspjele ispuniti svoju osnivačku misiju. Sve više se pretvaraju u nefunkcionalnu, glomaznu i inertnu strukturu. Danas nam suštinski trebaju vrijednosti sadržane u krilatici 'Svijet je veći od pet'."

Govor Erdogana na 79. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, u kojem je pozvao međunarodnu zajednicu na djelovanje po pitanju Gaze, privukao je veliku pažnju stranih medija.

Erdogan je značajan dio svog obraćanja na 80. zasjedanju Generalne skupštine UN-a posvetio Palestini i genocidu koji je u toku u Gazi. Njegov dnevni red obuhvatao je i Siriju, rat između Rusije i Ukrajine, priznanje Turske Republike Sjeverni Kipar, kao i razna neriješena pitanja širom svijeta. U obraćanju Generalnoj skupštini UN-a, Erdogan je izjavio sljedeće:

"U Gazi se ne vodi rat. U Gazi se ne može govoriti o dvije strane; s jedne strane je regularna vojska opremljena najsavremenijim i najsmrtonosnijim oružjem, dok su s druge strane nevini civili i nevina djeca. Izrael se ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu; on ugrožava i regionalni mir pokretanjem napada na Siriju, Iran, Jemen i Liban."

Opisujući genocid u Gazi uz pomoć fotografija iz te regije i upućujući apel svjetskim liderima, Erdogan je rekao: "Trenutak je sada. Danas je dan da se u ime čovječanstva čvrsto stane uz potlačeni narod Palestine. Dok vaši narodi reaguju na varvarstvo u Gazi, dođite i korak po korak pokažite vlastitu hrabrost. Ispunite svoju humanitarnu dužnost prema Gazi – mjestu gdje djeca podižu djecu."

Obraćanje skupštini po 16. put

81. zasjedanje Generalne skupštine UN-a – koje svake godine okuplja svjetske lidere u New Yorku (SAD) – počet će 22. septembra pod temom "Obnova povjerenja i upravljanje transformacijom: UN koji donosi rezultate za sve".

Predviđeno je da se Erdogan obrati četvrti po redu prvog dana 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a – događaja u okviru kojeg se održava "Sedmica na visokom nivou" i tokom kojeg lideri drže svoje govore. Očekuje se učešće predstavnika na visokom nivou iz 195 zemalja na Generalnoj skupštini.

Očekuje se da će predsjednik Recep Tayyip Erdogan govoriti četvrti prvog dana 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, događaja poznatog kao "Sedmica na visokom nivou" tokom kojeg lideri iznose svoja obraćanja.

Očekuje se da će glavne teme govora koji će Erdogan održati pred Generalnom skupštinom UN-a – što će biti njegovo šesnaesto takvo obraćanje – biti genocid koji Izrael provodi u Gazi, priznanje Palestine kao države te koraci koje treba poduzeti protiv Izraela na međunarodnoj sceni.

Očekuje se da će Erdogan posebno skrenuti pažnju na situaciju u Gazi i pozvati države članice da zauzmu stav protiv izraelskih napada.

Pored sastanaka sa šefovima država i vlada na marginama samita, očekuje se da će se Erdogan 23. septembra obratiti i na skupu o klimatskim promjenama koji organizuje generalni sekretar UN-a.