Kada se Turkiye izvještava u međunarodnim medijima, fokus je često na dinamičnoj odbrambenoj industriji zemlje, njenim naporima posredovanja u regionalnim sukobima ili njenoj strateškoj ulozi kao mosta između Evrope, Azije i Bliskog istoka.
Vanjska politika predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana učinila je Turkiye vidljivim akterom na globalnoj sceni u posljednjih nekoliko godina.
Pored diplomatije, sigurnosne politike i ekonomske transformacije, i ekološka i klimatska politika postaje oblast u kojoj Turkiye dobija sve veću međunarodnu vidljivost.
Mnogo prije nego što je Svjetska klimatska konferencija COP31 dodijeljena Antaliji, Turkiye je već ulagala u pošumljavanje, vodnu politiku, održivi urbani razvoj i širenje obnovljivih izvora energije.
Domaćinstvo COP31 u novembru 2026. godine stoga nije samo diplomatski uspjeh. Ono označava kulminaciju procesa transformacije koji sve više pozicionira zemlju kao nezavisnog aktera u međunarodnoj klimatskoj diplomatiji.
U svojoj prvoj poruci stranama Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u proljeće 2026. godine, ministar okoliša Murat Kurum jasno je istakao da će Turkiye težiti cilju da klimatsku konferenciju pretvori u „COP implementacije“.
Konferenciju koja postojeće obaveze pretvara u konkretne i mjerljive rezultate. Tursko predsjedništvo oslanja se na principe dijaloga, konsenzusa i djelovanja.
Fokus će biti na energetskoj tranziciji, cirkularnoj ekonomiji, klimatski otpornim gradovima i većem uključivanju mladih, nauke i privatnog sektora u globalnu klimatsku politiku.
Od pošumljavanja do klimatske neutralnosti
Pregled razvoja u posljednje dvije decenije pokazuje zašto Ankara iznosi ovu tvrdnju.
Prema Generalnoj direkciji za šumarstvo, od ranih 2000-ih zasađene su milijarde sadnica.
Površina šuma u zemlji porasla je sa oko 20,8 miliona hektara na više od 23 miliona hektara.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Turkiye je jedna od rijetkih zemalja u mediteranskom regionu čije se šumske površine dugoročno povećavaju.
Ratifikacijom Pariškog klimatskog sporazuma 2021. godine zemlja je postavila važnu političku prekretnicu.
Ubrzo nakon toga, predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je cilj da Turkiye postane klimatski neutralna do 2053. godine.
Datum je simbolički odabran. Poklapa se sa 1.000. godišnjicom Bitke kod Manzikerta i istovremeno predstavlja dugoročnu viziju ekonomske i tehnološke transformacije.
Klimatska politika se sve više posmatra kao dio sveobuhvatne razvojne strategije. Politika zaštite okoliša treba biti pokretač inovacija, investicija i konkurentnosti, a ne teret.
Energetska tranzicija kao ekonomska strategija
Ova promjena je posebno vidljiva u energetskom sektoru. Krajem aprila 2026. godine Turkiye je imala instalirani kapacitet proizvodnje električne energije od 125,4 gigavata.
Od toga je 78,4 gigavata dolazilo iz obnovljivih izvora energije, što čini 62,5 posto ukupnog električnog kapaciteta.
Istovremeno, 71,7 posto instaliranog kapaciteta dolazi iz domaćih izvora energije, što naglašava strateški značaj energetske tranzicije za energetsku sigurnost zemlje.
Solarna i energija vjetra posebno pokreću ovu promjenu. Instalirani solarni kapacitet porastao je na 26,8 gigavata i sada čini više od petine ukupnog električnog kapaciteta. Energija vjetra dostigla je 15,1 gigavat.
Zajedno, ove dvije tehnologije čine 41,8 gigavata i već pokrivaju trećinu ukupnog instaliranog električnog kapaciteta Turkiye . Ministar energetike Alparslan Bayraktar očekuje da će solarna energija prije kraja godine prestići hidroenergiju kao najveći instalirani izvor.
Energetska tranzicija se ne posmatra samo kao doprinos klimatskoj zaštiti.
Istovremeno, ona se smatra ekonomskim i sigurnosno-političkim projektom koji treba smanjiti zavisnost od uvoza energije, ojačati korištenje domaćih resursa i stvoriti nove industrijske lance vrijednosti.ž
„Zero Waste”: Turska ideja s globalnim utjecajem
Rijetko koji ekološki projekat je oblikovao međunarodnu percepciju Turkiye kao inicijativa „Nulta otpad” (Zero Waste).
Program je pokrenut 2017. godine pod pokroviteljstvom prve dame Emine Erdogan i u nekoliko godina prerastao iz nacionalne kampanje u međunarodno priznati model.
Prema Ministarstvu okoliša, milioni tona reciklabilnog otpada vraćeni su u ekonomski ciklus, uz značajne uštede vode, energije i sirovina.
Danas u programu učestvuje više od hiljadu certificiranih institucija, uključujući škole, univerzitete, bolnice, kompanije i općine.
Inicijativa je dobila međunarodno priznanje Ujedinjenih nacija. Generalna skupština UN-a 2022. godine usvojila je Međunarodni dan nultog otpada na inicijativu Turkiye.
Time je nacionalni ekološki projekat postao globalni referentni model cirkularne ekonomije i efikasnog upravljanja resursima.
Nova uloga Turkiye u klimatskoj diplomatiji
Međutim, stvarni značaj COP31 možda leži manje u tehničkim pitanjima, a više u diplomatiji.
Rijetko koja zemlja istovremeno djeluje u toliko različitih geopolitičkih sfera. Turkiye je članica NATO-a, kandidat za članstvo u EU, važan partner brojnih država u Africi, Centralnoj Aziji i Bliskom istoku, te aktivni posrednik u međunarodnim krizama.
Ova specifična pozicija može igrati ključnu ulogu u klimatskoj politici. Mnogi pregovori godinama zapinju zbog tenzija između razvijenih i zemalja u razvoju.
Sporna pitanja ostaju finansiranje klimatskih mjera, transfer tehnologije i prilagođavanje klimatskim promjenama.
Ankara u tome vidi priliku. Tursko rukovodstvo tvrdi da države koje imaju iskustvo i u razvojnim i u industrijskim procesima mogu graditi mostove između različitih interesa.
Izabrani predsjednik Murat Kurum sažeo je ovu ambiciju u tri riječi: dijalog, konsenzus i djelovanje.
Podršku će mu pružiti Samed Agirbas, predsjednik Fondacije Zero Waste i visoki klimatski šampion COP31, koji će se fokusirati na cirkularnu ekonomiju i društveno učešće.
Više od domaćina
Za Turkiye COP31 je mnogo više od velikog međunarodnog događaja.
Konferencija pruža priliku zemlji da predstavi svoja iskustva u obnovljivim izvorima energije, cirkularnoj ekonomiji, održivom urbanom razvoju i klimatskoj diplomatiji na globalnoj sceni.
U posljednjih nekoliko godina Turkiye je često privlačila međunarodnu pažnju kroz vanjskopolitičke inicijative, posredovanje u regionalnim krizama i uspjehe odbrambene industrije.
Ovi faktori ostaju važan dio njenog međunarodnog profila, ali istovremeno zemlja postaje važan akter u održivom razvoju i klimatskoj politici.
Širenjem obnovljivih izvora energije, međunarodnim priznanjem inicijative „Zero Waste” i ambicioznim klimatskim ciljevima, Turkiye je pokazala da ekonomski razvoj, energetska sigurnost i klimatska zaštita mogu biti kompatibilni.
COP31 sada pruža priliku da se ova iskustva prenesu u međunarodnu debatu i ojača saradnja između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Antalija 2026. godine bi tako mogla ostati upamćena ne samo kao mjesto održavanja još jedne svjetske klimatske konferencije.
Konferencija ima potencijal da označi novu fazu u međunarodnoj klimatskoj diplomatiji, u kojoj Turkiye dodatno učvršćuje svoju ulogu mosta između regiona, interesa i razvojnih modela.
Za zemlju koja povezuje Evropu, Aziju, Mediteran i Globalni jug, to nije samo diplomatski zadatak nego i prirodna odgovornost.
(Ovaj članak je prvobitno objavljen na TRT Deutsch)
