Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je u četvrtak na ukidanje mehanizma veta u UN-u, apelujući na prelazak sa sistema koji štiti samo pet članica na sistem koji obuhvata sve države članice, kao i na jaču i efikasniju Generalnu skupštinu.
Govoreći novinarima u Turskoj kući u New Yorku, Erdogan je rekao da postojeća struktura, u kojoj je volja više od 190 zemalja ograničena pravom veta pet stalnih članica, ne može adekvatno očuvati globalnu stabilnost i pravdu.
"Neka se mehanizam veta ukine. Pređimo s modela UN-a koji štiti samo pet članica na mehanizam koji obuhvata sve članice", rekao je.
Također je pozvao na jaču i efikasniju Generalnu skupštinu, predlažući sistem u kojem bi izabrane članice služile u definisanim mandatima i morale ponovo zadobiti povjerenje međunarodne zajednice ako traže reizbor.
"Svijetu više nisu potrebni novi zidovi, već novi mostovi", rekao je Erdogan.
Izjave predsjednika uslijedile su nakon njegovog učešća na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, gdje je ponovio podršku Turske multilateralizmu i istakao potrebu za inkluzivnijim i pravednijim globalnim sistemom.
"Ova nepravedna struktura ne može održati globalnu stabilnost i mir, očuvati temeljna načela koja zastupa niti ispuniti svoje obećanje čovječanstvu", rekao je.
"Pitanje nije samo u tome da Turkiye ima veći utjecaj; radi se o osiguravanju da Afrika, Azija, Latinska Amerika, islamski svijet, Evropa i sve druge regije budu pravedno predstavljene u globalnom sistemu kroz vlastita iskustva i vlastitu volju", dodao je predsjednik Turske.
Gaza i mir na Bliskom istoku
Osvrćući se na situaciju u Gazi, Erdogan je rekao da trajni mir na Bliskom istoku neće biti moguć bez okončanja krvoprolića, uspostavljanja trajnog prekida vatre i osiguravanja dostojanstvene budućnosti za Palestince u njihovoj domovini.
Naveo je da je spremnost pokazana u okviru mirovnog plana bila značajna, dodajući da su gotovo sve strane, uključujući Hamas, preduzele pozitivne korake i izrazile želju za rješenjem.
Međutim, optužio je Izrael za nastavak napada i podrivanje mirovnih napora.
"Međunarodna zajednica, a posebno Sjedinjene Američke Države, mora primorati Izrael da se pridržava ovog plana", rekao je.
Erdogan je naglasio da samo okončanje rata neće biti dovoljno, pozivajući na uspostavljanje mehanizama za sprečavanje novog sukoba, ubrzanje obnove Gaze i garancije za političku budućnost palestinskog naroda.
"Humanitarna katastrofa u Gazi i dalje traje, čak i ako svijet skreće pogled", poručio je.
Erdogan je rekao da je njegov dugogodišnji stav u UN-u ostao dosljedan, tvrdeći da su sukobi u Siriji, Iraku, Ukrajini i Gazi potvrdili zabrinutost koju je izražavao tokom godina.
Erdogan je naveo da je reforma UN-a mogla spriječiti sukobe i ratove širom svijeta, ukazujući na odsustvo Mahmouda Abbasa s UN-a dvije godine zaredom kao dokaz produbljivanja nepravde u međunarodnom sistemu.
"Da je reforma UN-a provedena tih godina, sprečavanje sukoba i ratova u našoj regiji i širom svijeta danas bi bilo potpuno moguće", rekao je.
"Naš cilj nije biti protiv bilo koje zemlje, već biti protiv nepravde", rekao je, dodajući da se svijet sve više kreće prema poziciji koju je Turska zagovarala od samog početka.
Odnosi Turkiye i SAD-a
Erdogan je rekao da Turkiye i SAD imaju za cilj učiniti 2027. godinu, koja označava 100. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa, prekretnicom za bilateralne veze.
Naveo je da on i američki predsjednik Donald Trump dijele slične stavove o važnosti ove godišnjice te izrazio želju za razvojem odnosa između dvije zemlje.
"Naredne godine obilježava se 100. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Cilj nam je maksimalno iskoristiti ovu važnu historiju između dvije prijateljske zemlje", rekao je Erdogan.
Također je istakao napredak u bilateralnoj saradnji pod Trumpovom administracijom, uključujući razgovore o potencijalnom povratku Turske u program F-35 i tekuće pregovore o borbenim avionima Eurofighter s Velikom Britanijom.
Program F-35 i odbrambena industrija
O mogućem povratku Turkiye u program F-35, Erdogan je rekao da je Trump izrazio pozitivan stav tokom njihovih razgovora u NATO-u.
"Očekujemo da će se to sada pretvoriti u konkretne korake", rekao je, dodajući da se kontakti o ovom pitanju nastavljaju.
Erdogan je također istakao važnost domaće odbrambene industrije Turkiye, navodeći borbeni avion KAAN, sisteme zračne odbrane i druge nacionalne odbrambene kapacitete.
Rekao je da se razgovori s Velikom Britanijom o programu Eurofighter također nastavljaju i naglasio da će Turska nastaviti raditi na ostvarivanju svojih sigurnosnih i strateških ciljeva.
Proces "Turkiye bez terorizma"
Erdogan je izjavio da proces "Turkiye bez terorizma" nije kratkoročno pitanje, već nastojanje da se riješi problem koji opterećuje zemlju skoro pola stoljeća.
Naveo je da je turski parlament uspostavio pravni okvir i da nadležne institucije prate proces.
Da bi se ovaj okvir primijenio, teroristička organizacija PKK mora fizički položiti oružje i završiti proces rasformiranja, rekao je, dodajući da su uspostavljene procedure za verifikaciju i potvrdu.
"Proces napreduje korak po korak pod kontrolom nadležnih jedinica", rekao je Erdogan.
Izrazio je uvjerenje da će Turkiye zatvoriti poglavlje terorizma kroz nacionalno jedinstvo i solidarnost, dodajući da vlada ostaje odlučna u unapređenju ovog procesa.
Crno more ne smije postati front u ratu Rusije i Ukrajine
Erdogan je rekao da Turkiye intenzivira napore na ponovnom uspostavljanju Crnomorskog koridora za žito, ističući važnost pomorske sigurnosti i sprečavanja širenja rata između Rusije i Ukrajine.
"Sigurnost Crnog mora je veoma važna za nas i našu regiju. Crno more nije front u ovom ratu i nikada ne smije to postati", rekao je Erdogan, dodajući da bi obnavljanje sigurne plovidbe pomoglo u osiguravanju sigurnosti hrane i spriječilo širenje sukoba.
Naveo je da je Turkiye jasno dala do znanja da ne prihvata napade na trgovačke brodove u Crnom moru, bez obzira na to ko ih izvodi, te da očekuje od strana da postupaju odgovorno.
Erdogan je dodao da Ankara ubrzava svoje diplomatske napore za obnovu žitnog koridora i da je o tom pitanju razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, od kojeg je dobila pozitivan odgovor.
Sporazum o odbrani iz Meke
Erdogan je opisao Sporazum o odbrani iz Meke kao snažan korak u pravom smjeru, navodeći da će njegova institucionalizacija ojačati inicijativu i pružiti temelj za regionalna rješenja regionalnih problema.
"Oni koji dolaze sa strane i propisuju sigurnosna rješenja za našu regiju često su iza sebe ostavljali veću nestabilnost. Svi smo tome svjedočili", rekao je Erdogan.
Dodao je da Turkiye ima iskustvo da izdrži provokacije i izbjegne zamke, izražavajući povjerenje u budućnost ovog sporazuma.
"Vjerujemo u našu zemlju i naš narod, i vjerujemo u našu braću", rekao je.
Hormuški tjesnac
Erdogan je rekao da situacija u Hormuškom tjesnacu pokazuje da pitanje više nije ograničeno samo na Iran i SAD, naglašavajući potrebu za održavanjem slobode plovidbe kroz ovaj strateški plovni put.
"Svaka tenzija u Hormuškom tjesnacu direktno utječe ne samo na regionalne zemlje već i na Evropu, Aziju, energetska tržišta, transport i svakodnevni život miliona ljudi", rekao je Erdogan.
Ponovio je protivljenje Turkiye zatvaranju tjesnaca za pomorski saobraćaj, upozoravajući da je oštar pad trgovačke plovidbe posljednjih mjeseci istakao razmjere krize.
"Hormuz se mora otvoriti kao ključ za rješavanje problema kroz dijalog i pregovore", rekao je, dodajući da prioritet treba biti otvaranje novih diplomatskih kanala, a ne novih frontova.
Odnosi Turkiye i Iraka
Erdogan je rekao da su odnosi Turkiye i Iraka dobili pozitivan zamah nakon posjete iračkog premijera Alija al-Zaidija Ankari.
Naveo je da su razgovori s iračkim zvaničnicima obuhvatili buduću upravu u Sinjaru, gdje je naveo da će se uspostaviti autoritet iračke vlade, kao i predaju baze Bashiqa.
"S našim susjedom Irakom sada želimo više razgovarati o Projektu Razvojni put, povećanju naše međusobne trgovinske razmjene, stabilnosti, miru i prosperitetu, umjesto o terorizmu", rekao je.
Erdogan je izrazio uvjerenje da će se bilateralni odnosi nastaviti razvijati.
Odnosi Turkiye i Grčke
Odgovarajući na pitanje o predstojećim izborima u Grčkoj i izjavama u vezi s turskim zahtjevima za F-35, Erdogan je rekao da se Ankara ne bavi unutrašnjom politikom svojih susjeda.
"Naše pitanje su prava i sigurnost Turske, te očuvanje mira i stabilnosti u Egejskom moru i Istočnom Mediteranu", rekao je.
Opisao je Grčku kao susjeda Turkiye i saveznika u NATO-u, naglašavajući da su bilateralni odnosi previše važni da bi se koristili kao izborni materijal.
"Fokusirali smo se na vlastitu agendu i sada se bavimo svojim poslima", rekao je Erdogan.
Klimatske promjene zahtijevaju djela, a ne riječi
Erdogan je rekao da će Turkiye predstaviti svoje mjere klimatske akcije i mape puta na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP31), kojoj će biti domaćin u Antaliji od 9. do 20. novembra.
Opisao je COP31 kao više od klimatske konferencije, navodeći da će pružiti platformu zemljama u razvoju da izraze svoja očekivanja i razgovaraju o konkretnim rezultatima.
"Klimatske promjene sada zahtijevaju djela, a ne riječi", rekao je, naglašavajući da razvijene zemlje imaju odgovornost da podrže nacije koje se suočavaju s poteškoćama u finansiranju.
Erdogan je rekao da će samit COP31 u Turkiye predstavljati važnu prekretnicu u međunarodnim nastojanjima u borbi protiv klimatskih promjena.
