Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila je u utorak rezultate Općih izbora, čime zvanično počinju teći zakonski rokovi za konstituisanje organa vlasti na svim nivoima, saopćeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu.

Odluka o potvrđivanju rezultata objavljena je na zvaničnoj web-stranici CIK-a i u Službenom glasniku BiH.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba ocijenio je da je institucija uspješno odgovorila zadatku u jednoj od organizaciono najizazovnijih izbornih godina, naglasivši da preliminarne ocjene potvrđuju da su izbori protekli fer i u demokratskoj atmosferi.

„Pravovremene reakcije na tehničke poteškoće i uspješna primjena novih tehnologija pokazale su da smo spremni za modernizaciju i zaštitu integriteta izbornog procesa. Koordinirali smo aktivnosti potrebne za pripremu i primjenu novih tehnologija, uključujući instalaciju i konfiguraciju opreme, testiranje sistema, edukaciju izbornog i tehničkog osoblja, organizaciju transporta i skladištenja, distribuciju opreme izbornim komisijama, te osiguravanje tehničke podrške. Gradili smo sistem i za buduće izbore u Bosni i Hercegovini“, poručio je Kalaba.

Kao ključni pokazatelj visokog stepena izbornog integriteta i znatno manjeg broja neregularnosti, istaknut je podatak da je CIK nakon utvrđivanja rezultata zaprimio svega 25 zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića, dok je na Općim izborima 2022. godine taj broj iznosio čak 125.

Pored toga, Sud Bosne i Hercegovine odbio je sve podnesene žalbe i u cjelosti potvrdio zakonitost odluka Izborne komisije.

- Prva primjena instituta mirovanja mandata Na ovim izborima prvi put se u praksi primjenjuju izmjene Izbornog zakona BiH iz marta 2024. godine koje regulišu institut mirovanja mandata. Izabrani zvaničnici u zakonodavnim tijelima koji istovremeno obavljaju nespojive izvršne dužnosti (članovi Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, entitetskih vlada, premijeri, kantonalni ministri i načelnici/gradonačelnici) imaju rok od sedam dana da zatraže mirovanje mandata.

Zamjenski mandat dodjeljuje se narednom kandidatu s kandidatske liste, a mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim u slučajevima imenovanja drugog lica na tu izvršnu funkciju ili podnošenja ostavke. Novoizabrani zvaničnici koji ne žele preuzeti funkciju mogu odmah dostaviti pismene izjave o odbijanju mandata kako bi se bez odlaganja pristupilo dodjeli zamjenskih mjesta.

U narednoj fazi slijedi provedba posrednih izbora za delegate u gornjim domovima: izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH te 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.

Kalaba je uputio zahvalnost institucijama na državnom i entitetskom nivou, bezbjednosnim agencijama, pravosuđu, nevladinom sektoru te cjelokupnoj izbornoj administraciji i članovima biračkih odbora na terenu.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 4. oktobra 2026.