Turkiye je formalno podigla kibernetičku sigurnost u srž svoje nacionalne sigurnosne doktrine nakon prvog sastanka Vijeća za kibernetičku sigurnost, kojim je predsjedavao predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Predsjedničkom kompleksu u Ankari 5. maja.

U pisanoj izjavi objavljenoj nakon sastanka, Vijeće je naglasilo da kibernetička sigurnost više nije isključivo tehničko pitanje, već neodvojiv dio nacionalne sigurnosti. Zvaničnici su naveli da su razgovori bili usmjereni na aktuelne kibernetičke rizike, buduće trendove prijetnji i međunarodna dešavanja koja oblikuju okruženje digitalne sigurnosti.

U saopštenju je također istaknuto da rastuća globalna konkurencija, regionalna nestabilnost i tekući sukobi čine kibernetičke prijetnje „složenijim i višedimenzionalnim“, zbog čega je potrebno kibernetičku sigurnost tretirati kao strateško pitanje s ekonomskim, tehnološkim i društvenim dimenzijama.

Prema Vijeću, novoosnovano Predsjedništvo za kibernetičku sigurnost nastavit će aktivnosti na zaštiti digitalne imovine Turkiye, razvoju proaktivne strukture protiv novih prijetnji, jačanju nacionalne kibernetičke sigurnosne arhitekture te podršci sigurnoj digitalnoj budućnosti zemlje.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Serhat Altinevlek opisao je sastanak kao odraz dugoročne strateške prilagodbe Turkiye digitalnom dobu. On je naveo da je Ankara rano prepoznala značaj kibernetičkih prijetnji, daleko prije nego što se to obično pretpostavlja, te da korijene kibernetičke transformacije zemlje vidi u brzom širenju interneta između 1990-ih i ranih 2000-ih.

„Turkiye uopće ne djeluje kao da kasni u oblasti kibernetičke sigurnosti“, rekao je Altinevlek. „Naprotiv, ima strukturu koja se kontinuirano unapređuje i razvija.“

On je istakao da je širenje informacionih tehnologija u privatnom sektoru i akademskoj zajednici postepeno stvorilo potrebu za novim pravnim okvirima i institucionalnim mehanizmima. Prema njegovim riječima, pojmovi poput kibernetičkog kriminala i digitalne sigurnosti ušli su u zakonodavnu agendu Turkiye nakon 2005. godine, dok su investicije ubrzane u kritičnim infrastrukturnim sektorima, uključujući e-upravu, bankarstvo i energetske sisteme.

Stručnjak je kao važne prekretnice u razvoju digitalne sigurnosti Turkiye naveo uspostavljanje institucionalnih struktura poput Vijeća za kibernetičku sigurnost pri Upravi za informacione i komunikacione tehnologije (BTK), nacionalnog tima za reagovanje na računarske incidente TR-CERT te istraživačkog centra SISAMER fokusiranog na kibernetičku sigurnost.

Prekretnica

Altinevlek je naveo da je uspostavljanje Predsjedništva za kibernetičku sigurnost početkom 2025. godine predstavljalo značajnu prekretnicu, jer je centralizovalo donošenje odluka i stratešku koordinaciju u okviru jedinstvenog institucionalnog sistema.

„U svjetlu aktuelnih geopolitičkih dešavanja i rastućih asimetričnih prijetnji, smatram posebno važnim da su sve relevantne institucije zastupljene u ovom vijeću i da njime direktno predsjedava predsjednik“, rekao je Altinevlek, opisujući ovu strukturu kao drugačiju od mnogih međunarodnih primjera.

Prvi sastanak Vijeća okupio je institucije iz oblasti obavještajnog sektora, unutrašnje sigurnosti, odbrane i infrastrukture, što ukazuje na sve veću međusobnu povezanost kibernetičkih prijetnji.

Stručnjak za digitalne medije Oguzhan Saruhan istakao je da sama simbolika sastanka nosi snažnu poruku.

„Najvažnije značenje ovog sastanka jeste to da Turkiye kibernetičku sigurnost više ne vidi samo kao IT pitanje kojim se bave tehnički stručnjaci, već kao jednu od strateških oblasti u centru državne sigurnosne arhitekture“, rekao je Saruhan.

„Činjenica da je sastanak održan u Predsjedničkom kompleksu pod predsjedavanjem predsjednika Erdogana ima vrlo snažan simbolički značaj. To pokazuje da je kibernetička sigurnost izašla iz okvira IT odjela i došla do nivoa nacionalne sigurnosti.“

Zaštita kritične infrastrukture

Saruhan je naveo da učešće institucija poput Nacionalne obavještajne organizacije (MIT), Ministarstva unutrašnjih poslova, Predsjedništva odbrambene industrije i Ministarstva saobraćaja i infrastrukture pokazuje da kibernetičke prijetnje danas direktno ciljaju ključne državne funkcije, a ne izolovane računarske sisteme.

„Danas kibernetički napadi više ne ciljaju samo računarske sisteme“, rekao je on. „Energetska infrastruktura, bankarski sistemi, komunikacijske mreže, aerodromi i javne baze podataka postali su direktne mete.“

Oba stručnjaka naglasila su da se priroda kibernetičkog ratovanja u posljednjoj deceniji suštinski promijenila.

Dok su se ranije kibernetički napadi uglavnom povezivali s rušenjem web-stranica ili krađom podataka, danas oni mogu paralizovati ključne usluge, nanijeti ekonomsku štetu i izazvati paniku u javnosti.

Saruhan je podsjetio na velike globalne incidente u kojima su bolnice bile onesposobljene, naftovodi obustavljeni, a milioni ličnih podataka procurili, upozoravajući da kibernetičke prijetnje sve više utiču na svakodnevni život građana.

„Ovo više nije samo pitanje gubitka podataka“, rekao je on. „Radi se o poremećaju svakodnevnog života, ekonomskoj nestabilnosti i riziku od masovne društvene panike.“

Saopštenje Vijeća odražava ove zabrinutosti, naglašavajući sve veću složenost globalne kibernetičke konkurencije u uslovima regionalnih tenzija i geopolitičke fragmentacije.

Digitalni suverenitet i domaća tehnologija

Altinevlek je istakao da koncept „kibernetičke domovine“ Turkiye, koji je opisao kao oblik digitalnog suvereniteta, postaje sve važniji u svijetu u kojem rute podataka i digitalna infrastruktura mogu same po sebi izazvati diplomatske krize.

„Želio bih naglasiti da se moto ‘domaća i nacionalna tehnologija’ mora posmatrati višedimenzionalno u oblasti kibernetičke sigurnosti, jer je riječ o izrazito kritičnom i strateškom pitanju“, rekao je on.

Naglasak na domaćoj i nacionalnoj tehnologiji također odražava širu zabrinutost zbog zavisnosti od strane digitalne infrastrukture i softverskih sistema.

Saruhan je upozorio da pretjerano oslanjanje na vanjske tehnologije može vremenom stvoriti strateške ranjivosti.

„Kada postanete potpuno zavisni od tehnologija druge zemlje u pogledu sigurnosne infrastrukture, sistema za pohranu podataka ili kritičnog softvera, vi u suštini predajete dio vlastite sigurnosti“, rekao je on.

On je naveo da mnoge zemlje, od Sjedinjenih Američkih Država do Kine, pokušavaju izgraditi suverene digitalne ekosisteme upravo iz tog razloga, te je ocijenio da Turkiye slijedi sličan put jačanjem pristupa digitalnom suverenitetu.

Hibridne prijetnje redefinišu sigurnost

Diskusije su također pokazale kako je hibridno ratovanje transformisalo savremeno geopolitičko nadmetanje.

Saruhan je naglasio da se savremeni sukobi više ne vode isključivo konvencionalnom vojnom silom, već sve više kroz kibernetičke napade, kampanje dezinformacija i digitalne manipulacije.

„Države se više ne nadmeću samo vojnom moći na bojnom polju“, rekao je on. „Kibernetički napadi, operacije dezinformiranja i digitalne manipulacije postali su važni dijelovi modernih sigurnosnih strategija.“

Nedavni pokušaji prevara u Turskoj dodatno su učvrstili ove zabrinutosti. Saruhan je spomenuo prevare koje su se pojavile tokom pandemije COVID-19, kada su građani dobijali lažne poruke o zakazivanju vakcinacije ili lažna obavještenja e-uprave s ciljem krađe ličnih podataka.

Također je naveo lažne sisteme za zakazivanje u zdravstvu (MHRS), lažna obavještenja o dostavi pošiljki i lažne bankarske sigurnosne poruke kao primjere kako kibernetičke prijetnje danas direktno zloupotrebljavaju povjerenje javnosti i psihološke ranjivosti.

„Ono što se ovdje ističe jeste da napadi nisu samo tehnički sofisticirani; oni su i psihološki sofisticirani“, rekao je Saruhan. „Prevaranti manipulišu strahom, panikom, hitnošću i povjerenjem ljudi u zvanične institucije.“

Prijetnje potaknute umjetnom inteligencijom ubrzavaju rizike

Umjetna inteligencija pojavila se kao još jedna ključna tema u širem okviru rasprave o budućem planu Vijeća.

Iako se u zvaničnom saopštenju AI nije eksplicitno tretirala kao posebna kategorija, oba stručnjaka su istakla da porast prijetnji zasnovanih na umjetnoj inteligenciji čini važnu pozadinu sastanka.

Altinevlek je upozorio da će kibernetičke prijetnje nove generacije sve više uključivati automatizovane sisteme potpomognute umjetnom inteligencijom, uključujući i odbrambene tehnologije sposobne za prepoznavanje napada, kao i autonomne ofanzivne sisteme usmjerene na kritičnu infrastrukturu.

On je sugerisao da bi buduće turske inicijative u oblasti kibernetičke sigurnosti mogle uključivati AI sisteme za detekciju prijetnji, automatizovane odbrambene reakcije te šire regulatorne okvire koji se odnose na digitalne manipulacije.

„Kao što je svima poznato, ove složene prijetnje nove generacije posebno će uključivati automatizovane sisteme zasnovane na umjetnoj inteligenciji“, rekao je on.

Saruhan je također naveo da je umjetna inteligencija suštinski promijenila pravila kibernetičkog sukoba.

„U prošlosti su phishing napadi izgledali amaterskije; sadržavali su pravopisne greške i ljudi su mogli prepoznati da su lažni“, objasnio je. „Danas je, uz pomoć umjetne inteligencije, moguće generisati besprijekorne poruke na turskom jeziku koje su precizno prilagođene pojedincima.“

Prema Saruhanu, AI sistemi danas mogu analizirati aktivnosti na društvenim mrežama, prepoznati lične interese i kreirati visoko personalizirane scenarije prevara koji djeluju uvjerljivo za mete napada.

Upozorio je da se napadi sve više odvijaju „brzinom mašina, a ne brzinom ljudi“, pri čemu AI sistemi mogu automatski skenirati ranjivosti, prilagođavati napade u realnom vremenu i autonomno analizirati odbrambene sisteme.

Istovremeno, i sama umjetna inteligencija postaje nova površina napada.

Saruhan je napomenuo da se u planiranju kibernetičke sigurnosti sada razmatraju rizici poput trovanja AI modela lažnim podacima, manipulacije automatizovanim mehanizmima odlučivanja ili kompromitovanja kritičnih AI sistema koji se koriste u odbrani, zdravstvu i infrastrukturi pametnih gradova.

„Turski osjećaj hitnosti počinje upravo ovdje“, rekao je on. „Digitalne prijetnje više nisu samo tehničko pitanje; one su sigurnosni problem koji može proizvesti ekonomske, političke i društvene posljedice.“