| BHSC
SVIJET
2 minuta čitanja
Rekordno visok broj zatvorenika u Švicarskoj
Broj zatvorenika porastao je na više od 7.000 prvi put od početka vođenja evidencije 1988. godine.
Rekordno visok broj zatvorenika u Švicarskoj
Više od polovine osuda, 57.150 slučajeva, uključivalo je kršenje propisa o cestovnom saobraćaju. / AA

Broj zatvorenika u Švicarskoj dostigao je rekordni nivo početkom 2026. godine, dok je broj kratkih bezuslovnih zatvorskih kazni pao na historijski minimum, prema podacima koje je u ponedjeljak objavio Švicarski savezni statistički zavod (FSO).

Ukupno 7.119 osoba bilo je zatvoreno u Švicarskoj zaključno s 31. januarom, što je najveća zabilježena brojka od početka istraživanja 1988. godine, navodi se u saopćenju zavoda.

Uprkos povećanju, stopa zatvaranja u odnosu na broj stanovnika zemlje ostaje niža nego što je bila prije deset godina, napominje zavod.

Među pritvorenicima, 63 posto je služilo kazne ili sudske mjere, uključujući prijevremeno izvršenje, dok je 31 posto bilo u pritvoru prije suđenja ili sigurnosnom pritvoru. Preostalih šest posto bilo je zatvoreno iz drugih razloga.

Švicarskih 90 operativnih pritvorskih centara imalo je 7.373 raspoloživa mjesta, što je dovelo stopu popunjenosti na 97 posto.

Ured je objavio i da su registrovane 111.962 krivične osude za odrasle unesenih u sistem krivičnih evidencija u 2025. godini.

Više od polovine osuda, 57.150 slučajeva, uključivalo je kršenje propisa o cestovnom saobraćaju.

Od 38.406 osuda prema Švicarskom krivičnom zakoniku, gotovo polovina se odnosila na imovinske delikte, dok se 12 posto odnosilo na krivična djela protiv života i tjelesnog integriteta, a tri posto na seksualne delikte.

Broj kratkih bezuslovnih zatvorskih kazni pao je na 2.937 u 2025. godini, što je najniži nivo otkako je Švicarska uvela novčane kazne 2007. godine kao alternativu kratkim zatvorskim kaznama, prema podacima FSO-a.

Uslovne novčane kazne ostale su najčešća sankcija u zemlji, izrečena 78.693 puta u 2025. godini. Vlasti su saopćile da se uslovne kazne kasnije opozivaju samo u sedam posto slučajeva, iako su gotovo uvijek praćene novčanom kaznom koja nije uslovna.

Zavod za statistiku je također saopštio da je u 2025. godini naloženo 2.272 protjerivanja, od kojih je 94 posto bilo prinudno.

Više od polovine je izrečeno na periode duže od pet godina, dok je 37 posto protjeranih bilo državljana zemalja EU.