Dok se lideri NATO-a okupljaju u glavnom turskom gradu na 36. samitu NATO-a, Ankara se pojavljuje kao mnogo više od mjesta okupljanja vojnih saveznika.

Dvodnevni samit održava se u vrijeme pojačane geopolitičke neizvjesnosti, dok rat Rusije protiv Ukrajine, nestabilnost na Bliskom istoku i obnovljene rasprave o podjeli tereta unutar transatlantskog savezništva oblikuju prioritete NATO-a. U takvim okolnostima, turska prijestonica neće biti domaćin samo zvaničnih sastanaka Alijanse, već i niza bilateralnih susreta na visokom nivou koji bi mogli utjecati na tok regionalne i globalne diplomatije.

 Nakon dolaska u Ankaru u ponedjeljak, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte sastao se s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Predsjedničkom kompleksu kako bi pregledali dnevni red samita i razgovarali o regionalnim i globalnim dešavanjima.

Erdogan je rekao da je Turkiye završila sve pripreme za samit i izrazio nadu da će on "donijeti pozitivne rezultate" za Savez. Također je naglasio da bi se diskusije trebale kretati "od kolektivne odbrane do jačanja saradnje odbrambene industrije među saveznicima", ističući rastući značaj industrijskih kapaciteta NATO-a uz njegove vojne sposobnosti.

Odbrambena industrija u centru pažnje

Naglasak na odbrambenoj proizvodnji odražava jednu od ključnih tema ovogodišnjeg samita. Čak i prije nego što se lideri formalno sastanu, vlade koriste NATO Forum odbrambene industrije u Ankari kako bi predstavile nove investicione planove i industrijska partnerstva usmjerena na jačanje dugoročnog odvraćanja Saveza.

Među prvim najavama, nizozemska ministrica odbrane Dilan Yesilgoz izjavila je novinarima u Ankari da će Nizozemska predstaviti više od tri milijarde eura vrijedne nove projekte i planove nabavke u oblasti odbrane, uključujući saradnju s Belgijom na protivzračnoj odbrani te pomorske programe s Velikom Britanijom.

„Potrebni smo jedni drugima radi vlastite sigurnosti“, poručila je, dodajući da Evropa treba nastaviti ulagati u svoju odbrambenu industriju bez obzira na političke promjene u Washingtonu.

Očekuje se da će samit dodatno učvrstiti turske ambicije da postane jedno od vodećih središta odbrambene proizvodnje. Turski zvaničnici više puta su istakli da je Forum odbrambene industrije jedan od najvažnijih događaja tokom sedmice, a Erdogan je rekao da se očekuje veliko međunarodno interesovanje.

Prema riječima Mehmeta Ozkana, profesora međunarodnih odnosa na Institutu za združeno ratovanje pri Turskom nacionalnom univerzitetu odbrane, uloga Turkiye kao domaćina ima mnogo veći značaj od simbolike.

„Kako NATO sve više daje prioritet proizvodnji u odbrambenom sektoru, lancima snabdijevanja i otpornosti industrije, rastući kapaciteti turske odbrambene industrije postaju značajna prednost“, rekao je Ozkan za TRT World.

„Uloga Ankare stoga nadilazi njen geografski položaj; ona odražava nastojanje NATO-a da sposobne proizvođače odbrambene opreme uključi u svoju novu industrijsku arhitekturu.“

Diplomatski trenutak Ankare

Osim pitanja odbrane, očekuje se da će upravo diplomatija obilježiti događaje na marginama samita.

Marian Duris, stručnjak za vanjsku politiku pri Evropskom parlamentu, smatra da značaj samita u Ankari daleko nadilazi ciljeve vezane za izdvajanja za odbranu.

„Sigurnost se ne može svesti samo na izdvajanja za odbranu“, rekao je Duris za TRT World.

„Ona mora odražavati geografiju, industrijske kapacitete i prepoznavanje stvarnih prijetnji.“

Naglasio je da strateški položaj Turkiye, na raskrsnici Evrope, Crnog mora, Mediterana i Bliskog istoka, toj zemlji daje jedinstven značaj u više sigurnosnih područja, dodajući da uloga Ankare kao domaćina potvrđuje njen sve veći geopolitički značaj unutar NATO-a.

Očekuje se da će upravo ta rastuća diplomatska uloga biti u punom fokusu tokom samita. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan trebao bi održati niz bilateralnih sastanaka s liderima država članica, uključujući i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, dok Ankara nastoji dati novi zamah odnosima između Turkiye i SAD-a.

Turski zvaničnici očekuju da će razgovori doprinijeti unapređenju saradnje u oblasti odbrane, regionalne sigurnosti, kao i rješavanju dugogodišnjih pitanja poput nabavke vojne opreme i industrijske saradnje.

Trump bi, s druge strane, trebao održati još nekoliko bilateralnih sastanaka na visokom nivou, uključujući razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Lideri će nastojati pronaći odgovore na pitanja buduće vojne pomoći Kijevu, mogućnosti za diplomatsko rješenje s Rusijom te šire izazove regionalne sigurnosti.

Diplomatska aktivnost, međutim, neće biti ograničena samo na evropske teme. Prema navodima zvaničnika, Trump bi tokom boravka u Ankari trebao razgovarati i sa sirijskim predsjednikom Ahmadom al-Sharaom, što pokazuje da su dešavanja u Siriji i na širem Bliskom istoku, posebno nakon nedavnog sukoba s Iranom, sve više povezana sa sigurnosnom agendom NATO-a.

Za Ankaru, domaćinstvo ovih sastanaka dodatno potvrđuje ulogu Turkiye kao zemlje sposobne da održava dijalog preko više geopolitičkih linija razdvajanja – od Crnog mora do Bliskog istoka – istovremeno ostajući jedan od ključnih saveznika NATO-a.

Poruka iz Washingtona i šira agenda NATO-a

Samit privlači veliku političku pažnju u Washingtonu i izvan Bijele kuće. Dvostranačka delegacija američkog Kongresa, predvođena senatoricom Jeanne Shaheen, prisustvuje samitu i NATO Forumu odbrambene industrije, potvrđujući kontinuiranu podršku obje najveće američke stranke NATO-u i Ukrajini.

Prema saopćenju iz ureda senatorice Shaheen, delegacija će naglasiti značaj Alijanse za kolektivnu odbranu, pozvati saveznike da nastave povećavati izdvajanja za odbranu te insistirati da Ukrajina ostane među ključnim prioritetima NATO-a.

Potpredsjednik Turkiye Cevdet Yılmaz ocijenio je skup u Ankari kao „historijski“ samit koji se održava u „kritičnom periodu u kojem svijet prolazi kroz velike promjene“. Istakao je da će lideri država članica razmatrati pitanja odvraćanja i odbrane „iz perspektive od 360 stepeni“, uz procjenu mogućnosti za dodatno povećanje ulaganja u odbranu. Izrazio je uvjerenje da će samit donijeti pozitivne rezultate za Turkiye, regiju i globalnu stabilnost.

Samit ujedno odražava sve izraženiju globalnu ulogu NATO-a. Pored lidera svih 32 države članice, Ankara je domaćin i partnerima iz Indo-pacifičke regije, Evropske unije te Istanbulske inicijative za saradnju, čime Alijansa potvrđuje nastojanja da ojača partnerstva i izvan svog tradicionalnog evroatlantskog okvira.

Odluke iza zatvorenih vrata

Iako će formalne odluke Samita biti donesene na sjednici Sjevernoatlantskog vijeća u srijedu, mnogi od najvažnijih pomaka mogli bi proizaći upravo iz razgovora koji će se voditi iza zatvorenih vrata.

Dok svjetski lideri raspravljaju o ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, budućnosti transatlantske sigurnosti i ubrzanom razvoju saradnje u oblasti odbrambene industrije, Ankara je ove sedmice postala jedno od glavnih svjetskih središta diplomatije.

Očekuje se da će Samit pokazati da budućnost NATO-a neće oblikovati samo ciljevi potrošnje na odbranu i vojni kapaciteti, već i diplomatija, industrijska otpornost i geopolitičke okolnosti koje se sve više protežu daleko izvan granica Evrope.