Ukupni javni dug SAD-a naglo je porastao u posljednjih četvrt vijeka usljed rastućih izdataka za odbranu, finansijske krize 2008. godine i budžetskih deficita uzrokovanih paketima stimulativnih mjera i smanjenjem poreza tokom pandemije COVID-19, javlja Anadolu.

Javni dug SAD-a eksponencijalno je porastao u posljednjih 25 godina zbog ratova vođenih u posljednjih četvrt vijeka, ogromnih izdataka za odbranu zemlje i pandemije, prema podacima Ministarstva finansija SAD-a.

Javni dug SAD-a iznosio je 5,8 biliona dolara (oko 4,95 biliona eura) u augustu 2001. godine, a premašio je deset biliona dolara (oko 7,85 biliona eura) u 2008. godini zbog izdataka za odbranu tokom ratova u Afganistanu i Iraku, kao i smanjenja poreza.

Paketi pomoći implementirani nakon globalne finansijske krize 2008. godine također su doprinijeli rastu duga.

Rastući javni dug dostigao je 20 biliona dolara (oko 17,1 bilion eura) u 2017. godini. Kako je pandemija COVID-19 pogodila cijeli svijet i podstakla globalnu inflaciju, najavljeni su bilioni dolara u paketima stimulativnih mjera kako bi se riješile posljedice, što je dovelo javni dug preko praga od 30 biliona dolara (oko 25,7 biliona eura) početkom 2022. godine.

Dužnički teret zemlje nastavio je rasti u postpandemijskom periodu usljed odbrane i javne potrošnje.

Javni dug SAD-a iznosio je 38,4 biliona dolara (oko 32,8 biliona eura) na početku 2026. godine i porastao je na 40,1 bilion dolara (oko 34,3 biliona eura) do utorka, 18. augusta.

Trebalo je oko četiri i po godine da javni dug SAD-a poraste sa 30 biliona dolara (oko 25,7 biliona eura) na 40 biliona dolara (oko 34,1 bilion eura), što označava historijsko ubrzanje tempa zaduživanja.

Rastući troškovi kamata, starenje stanovništva, rastuće uplate za socijalno osiguranje, neravnoteže između prihoda i rashoda, smanjenje poreza i mjere stimulacije tokom kriza navedeni su kao glavni pokretači brzog povećanja dužničkog tereta, kažu ekonomisti.

Održavanje visokih kamatnih stopa od strane FED-a radi borbe protiv inflacije više je nego udvostručilo troškove kamata na državne obveznice, dok su široko rasprostranjena smanjenja poreza vršila pritisak na javne prihode, a kontinuirana potrošnja na odbranu i socijalne programe učvrstila je strukturne budžetske deficite.

Prihodi američke savezne vlade porasli su za pet posto u fiskalnoj 2026. godini, počevši od oktobra 2025. godine, prema podacima Ministarstva finansija.

Deficit američkog budžeta porastao je za deset posto u prvih deset mjeseci fiskalne godine do kraja jula.

Nove isplate kamata na javni dug dostigle su bilion dolara (855 miliona eura) tokom prvih deset mjeseci fiskalne godine.

Prema podacima FED-a, ukupni odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda porastao je na 123,7 posto u drugom kvartalu 2020. godine i pao na 115,6 posto u prvom kvartalu 2023. godine.

Odnos javnog duga i BDP-a dostigao je 122,6 posto na kraju prvog kvartala ove godine.

Javni dug SAD-a prvi put je premašio veličinu ekonomije 2012. godine.

U međuvremenu, prinosi američkih državnih obveznica rastu usred rastućeg javnog duga, velikog korporativnog zaduživanja zbog ogromnih ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije (AI), tenzija s Iranom i zabrinutosti zbog inflacije zbog rastućih cijena nafte, dok investitori zahtijevaju veću premiju rizika usred globalne finansijske neizvjesnosti.

Iako su dugoročni prinosi donekle pali nakon što je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost na drugi mandat, tenzije između SAD-a i Irana dovele su prinose obveznica na najviše nivoe u skoro 20 godina.

Ministarstvo finansija je u srijedu objavilo da će barem udvostručiti obim svojih operacija otkupa dugoročnih obveznica, donoseći privremeno olakšanje, ali ekonomisti kažu da postoji malo znakova da će se ogromni budžetski deficiti SAD-a, koji vrše pritisak na tržište obveznica, uskoro poboljšati.

Neprofitni Komitet za odgovorni federalni budžet (CRFB) nedavno je saopćio da se javni dug zemlje povećao za bilion dolara za manje od pet mjeseci, dok se udvostručio u posljednjih deset godina i učetverostručio za manje od 20 godina.

Trebalo je skoro 200 godina da ukupni dug SAD-a prvi put dostigne bilion dolara 1981. godine, kada je bivši predsjednik Ronald Reagan pozvao na buđenje, ali sada SAD troši više od tog iznosa samo na plaćanje kamata.

"40 biliona dolara (34,2 biliona eura) duga ne postoji samo u vladinim knjigama, osjeća se u cijeloj ekonomiji i na ovaj ili onaj način pronalazi put do džepova ljudi", rekla je Maya MacGuineas, predsjednica CRFB-a.

"Što više zadužujemo, to više pogoršavamo inflaciju, istiskujemo druge prioritete u budžetu i ostavljamo se ranjivima na vanredne situacije kod kuće i previranja u inostranstvu."

Napomenula je da se fiskalna situacija SAD-a neće poboljšati preko noći, ali da bi obaveza da se ne uzimaju nova zaduženja mogla biti prvi korak ka poboljšanju.

"Niko ne zna koliko još ovakvih prekretnica Amerika može preći", dodala je.