Globalna energetska mapa bit će iznova oblikovana u narednim godinama, jer je kriza u Hormuškom moreuzu primorala države da preispitaju sigurnost snabdijevanja, trgovinske pravce i energetska partnerstva, izjavio je u četvrtak predsjednik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
"Bez obzira na to kako će se završiti pitanje Hormuškog moreuza, mislim da će svjetska energetska mapa početi da se prekraja u naredne dvije do tri godine. Partnerstva će biti redefinirana. Bit će uspostavljena nova partnerstva", rekao je Birol na sastanku Visokog savjetodavnog vijeća Turskog udruženja industrijalaca i privrednika u Istanbulu.
Birol je naveo da je energetska kriza izazvana ratom s Iranom već promijenila kalkulacije na globalnim energetskim tržištima.
Prema njegovim riječima, obilna ponuda energenata prije rata i korištenje naftnih rezervi pomogli su da rast cijena bude ograničen, ali je naglasio da je jedino trajno rješenje ponovno uspostavljanje sigurnog prolaza kroz Hormuški moreuz.
"Rješenje ovog problema, jedini i najvažniji način, jeste bezuslovno otvaranje Hormuškog moreuza na način koji svi akteri smatraju sigurnim", rekao je.
Birol je podsjetio da su do prije četiri godine svjetska ekonomija i globalni energetski sistem imali dvije ključne "žilе kucavice", cjevovode koji su transportovali energente iz zapadnog Sibira u Evropu i Hormuški moreuz.
"Obje su trenutno zatvorene", kazao je.
Prvi čovjek IEA-e ocijenio je da su poremećaji u protoku energenata kroz Hormuški moreuz, kao i rizik od budućih prekida, doveli pitanje povjerenja i diverzifikacije izvora snabdijevanja u sam vrh globalne energetske agende.
"Povjerenje će postati izuzetno važan faktor u energetskim sporazumima. Države sada obraćaju pažnju, a nastavit će i ubuduće, na što veću diverzifikaciju i izbjegavanje zavisnosti od samo jednog izvora", istakao je.
Dodao je da kriza ubrzava interes za alternativne cjevovode, domaće energetske resurse i nova investiciona odredišta.
Birol je također rekao da se svijet ubrzano kreće prema eri električne energije, pri čemu potražnja za električnom energijom raste tri puta brže od ukupne potražnje za energijom.
"Rast potrošnje električne energije dominira svim ostalim trendovima", kazao je.
Prema njegovim riječima, zabrinutost za energetsku sigurnost dodatno će podstaći ulaganja u obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i tehnologije za skladištenje energije u baterijama.
Govoreći o COP31, koju bi Turska trebala ugostiti ove godine, Birol je ocijenio da samit predstavlja veliku priliku za tu zemlju.
Naveo je da su među ključnim prioritetima povećanje globalne stope elektrifikacije sa 25 na 35 posto do 2035. godine, prepolovljavanje otpada u narednih deset godina u okviru turske politike nultog otpada, te promocija čistijih načina kuhanja u Africi.
"COP31 je ogromna prilika. Mislim da je to prilika da svijetu pokažemo našu humanitarnu osjetljivost", rekao je Birol.
"Za Tursku postoji historijska prilika i historijska odgovornost. Vraćanje klimatskih pitanja, koja su u posljednje vrijeme pala niže na listi prioriteta, predstavlja zadatak koji odgovara našim humanitarnim vrijednostima", zaključio je.
