Sjeverna Makedonija u utorak obilježava 35. godišnjicu nezavisnosti.
Ranije poznata kao Makedonija, proglasila je nezavisnost nakon političkih previranja i sukoba koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990-ih.
Referendum o nezavisnosti održan je u Sjevernoj Makedoniji 8. septembra 1991. godine, na kojem je 95,3 posto učesnika glasalo za nezavisnost zemlje. Nakon toga, mnoge zemlje, uključujući Tursku, priznale su nezavisnost zemlje, koja se tada zvala Makedonija.
Kiro Gligorov postao je prvi predsjednik zemlje, a 26. aprila 1992. godine uvedena je nacionalna valuta. U augustu te godine osnovana je vojska.
Na glasanju održanom 8. aprila 1993. godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN), Makedonija je jednoglasno primljena u članstvo UN-a. Međutim, zbog protivljenja njenog južnog susjeda, Grčke, zemlja je primljena pod privremenom referencom "Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija".
Odmah nakon sticanja nezavisnosti, Sjeverna Makedonija je postavila nekoliko strateških ciljeva, uključujući članstvo u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u.
Nakon dugotrajnih pregovora, zemlja je postala članica NATO-a 2020. godine i, uprkos brojnim preprekama s kojima se s vremena na vrijeme suočavala, cilj joj je da u budućnosti postane punopravna članica EU.
Nakon promjene imena, zemlja postala članica NATO-a
Iako su pregovori o rješavanju spora oko imena između Makedonije i Grčke tokom godina nekoliko puta prekidani, nastavljeni su u različito vrijeme.
Nakon pregovora vođenih uz posredovanje UN-a, u junu 2018. godine potpisan je Prespanski sporazum između dvije zemlje.
Prema sporazumu, koji je uključivao rješavanje pitanja imena i strateško partnerstvo, predviđeno je da se ime države promijeni u Sjeverna Makedonija. U sklopu toga, u septembru 2018. godine održan je referendum.
Na referendumu je građanima postavljeno pitanje: "Da li ste za članstvo u EU i NATO prihvatanjem sporazuma između Makedonije i Grčke?" Od učesnika referenduma, 91,46 posto je glasalo "za".
Glasanje je bojkotovala tadašnja opozicija, dok je učešće na referendumu bilo 36,91 posto.
- Pregovori o pristupanju EU počinju 2022. godine -
Sjeverna Makedonija, koja je dobila status kandidata 2005. godine, počela je pregovore o pristupanju sa EU održavanjem prve međuvladine konferencije 19. jula 2022. godine.
Nakon što Sjeverna Makedonija usvoji potrebne ustavne amandmane koji proizlaze iz bilateralnog protokola potpisanog s Bugarskom, očekuje se da će početi otvaranje poglavlja u pregovorima o pristupanju EU. To uključuje, između ostalog, uključivanje Bugara u Ustav Sjeverne Makedonije.
Sjeverna Makedonija ne može otvoriti poglavlja pregovora o pristupanju EU bez uključivanja Bugara u ustav. Za provedbu ove promjene potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu od 120 mjesta, odnosno 80 glasova.
Prema planiranim promjenama, formulacija u Ustavu koja spominje "građane Sjeverne Makedonije, Makedonce, Albance, Turke, Vlahe, Srbe, Rome i Bošnjake" trebala bi biti dopunjena s "Bugare, Hrvate, Crnogorce, Slovence, Jevreje i Egipćane".
