Lideri zemalja jugoistočne Azije okupili su se u petak na samitu ASEAN-a na Filipinima kako bi razgovarali o izazovima koje donosi rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, dok sukob remeti globalne isporuke energije.
"Danas stojimo zajedno kako bismo pokazali sposobnost ASEAN-a da odgovori jedinstvom, mudrošću i odlučnošću u trenutku kada se naš region ponovo suočava s dubokom neizvjesnošću", rekao je filipinski predsjednik Ferdinand R. Marcos Jr. liderima regiona, pozivajući na "jedinstvo" i "odlučnost" u suočavanju s izazovima.
Ove izjave date su tokom 48. samita lidera ASEAN-a koji se održava u gradu Cebuu na Filipinima.
"Sastajemo se u vremenu velikih izazova. Širom našeg regiona i izvan njega, države nastavljaju upravljati sve složenijim globalnim okruženjem", rekao je filipinski predsjednik.
"Sve nestabilnija situacija na Bliskom istoku utjecala je na naš region, prisiljavajući nas da ostanemo agilni pred neizvjesnostima koje prijete načinu života, egzistenciji i životima ljudi", rekao je Marcos, koji je bio prvi svjetski lider koji je proglasio ekonomsku vanrednu situaciju na Filipinima kako bi odgovorio na izazove koje je izazvao rat.
Tokom proteklih mjeseci, rekao je, "svaka od naših zemalja morala je napraviti prilagodbe i izmijeniti svoje pristupe".
"Zato se sada okupljamo kako bismo proučili te prilagodbe, pronašli najbolje pristupe i zajedno se suočili s budućnošću", dodao je.
Marcos je naglasio da rad ASEAN-a "mora biti nastavljen, ne uprkos izazovima, nego zato što vremena zahtijevaju naše odgovore na te izazove za naše narode, naše zemlje i ASEAN".
"Ako je ASEAN tokom decenija išta naučio, to je da nas teška vremena ne dijele", rekao je, naglašavajući da ovaj samit pruža ASEAN-u "vrijednu priliku za unapređenje regionalne saradnje, ekonomske otpornosti i održivosti".
Regionalne tenzije pojačane su nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, što je izazvalo uzvratne napade Teherana i poremećaje u Hormuškom moreuzu.
Prije izbijanja rata, oko 80 posto sirove nafte koja je prolazila kroz Hormuški moreuz bilo je namijenjeno azijskim tržištima, pri čemu su Kina, Indija i Japan bili glavni uvoznici, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.
