Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres u petak je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da preispita način na koji se mirovne operacije raspoređuju i podržavaju, uz fokus na politička rješenja, snažnija partnerstva sa zemljama domaćinima i prilagodljivije misije.
Obraćajući se debati Vijeća sigurnosti o mirovnim operacijama UN-a u New Yorku, Guterres je rekao da su promjene u prirodi oružanih sukoba ukazale na ograničenja u načinu na koji se mandati mirovnih misija osmišljavaju i provode.
"Gotovo 10 godina gledam šta mirovnjaci mogu učiniti kada Vijeće sigurnosti stoji iza njih i kroz šta prolaze kada je ono podijeljeno", rekao je Guterres.
"Ne nedostaju nam alati. Ono što nam prečesto nedostaje jeste politički prostor za njihovu upotrebu", dodao je.
Guterres je rekao da je potreba za prilagođavanjem mirovnih operacija u središtu revizije zatražene u okviru Pakta za budućnost, ističući da mirovne operacije moraju odgovoriti na značajno drugačije međunarodno sigurnosno okruženje.
"Mirovne operacije su, prije svega, politički instrument. One se raspoređuju kako bi podržale politička rješenja, nikada kao njihova zamjena", kazao je.
Istakao je da su mirovnjaci UN-a decenijama prvenstveno raspoređivani kako bi pomogli stranama u građanskim ratovima da provedu sveobuhvatne mirovne sporazume.
Prema njegovim riječima, takvi sporazumi danas su rjeđi, teže ih je postići i krhkiji su.
"Većina naših misija sada djeluje tamo gdje mir ostaje nedostižan", rekao je Guterres.
Dodao je da se okruženje u kojem djeluju mirovnjaci brzo promijenilo.
"Mirovnjaci su napadani. Civili su meta napada. Međunarodno pravo se krši uz sve izraženiji osjećaj nekažnjivosti", kazao je.
Guterres je predstavio pet širokih prioriteta za ono što je opisao kao promjenu pristupa mirovnim operacijama UN-a.
Kao prvi prioritet naveo je stavljanje mirovnog posredovanja u prvi plan.
"Da budem jasan, mirovne operacije trebale bi biti raspoređene samo kada je na snazi mirovni sporazum ili barem čvrst prekid vatre", rekao je Guterres.
Priznao je da mirovnjaci mogu pomoći u očuvanju mira, ali je istakao da ne mogu uspostaviti trajni mir bez političkog dogovora.
"Ne možemo održavati mir tamo gdje nema mira koji treba održavati", kazao je.
Kao drugi prioritet Guterres je naveo uspostavljanje novog partnerstva sa zemljama domaćinima.
"Mir se ne može uvesti izvana. Mora se izgraditi iznutra, uz učešće nacionalnih aktera koji imaju ključnu ulogu", rekao je.
Pozvao je vlade zemalja domaćina da budu konsultovane prilikom uspostavljanja i obnavljanja mandata misija, uz osiguravanje da se saslušaju i druge strane u sukobima te civilno društvo.
Treći prioritet odnosi se na osiguravanje da mandati mirovnih misija budu prilagođeni okolnostima u kojima one stvarno djeluju.
"Zaštita mora biti ugrađena u mandate misija od samog početka, u način na koji se one planiraju, dobijaju mandat i resurse, kako bi mirovnjaci mogli odlučno djelovati kada su civili ugroženi", rekao je Guterres.
Kao četvrti prioritet naveo je potrebu da se mirovnim misijama omogući veća operativna fleksibilnost i osiguraju odgovarajući resursi.
Kao peti prioritet izdvojio je snažniju saradnju između UN-a, regionalnih organizacija i zemalja domaćina.
"Nijedna organizacija ne može sama odgovoriti na današnje sukobe", rekao je Guterres.
Guterres je također napravio razliku između mirovnih operacija i nametanja mira.
Ponovio je da bi mirovne operacije UN-a trebalo raspoređivati samo tamo gdje postoji mirovni sporazum ili čvrst prekid vatre.
"Kada okolnosti to zahtijevaju, potrebno nam je nametanje mira, a ne mirovne operacije", kazao je.
Guterres je na kraju istakao da učinkovitost mirovnih operacija UN-a u konačnici zavisi od političkog jedinstva članica Vijeća sigurnosti.
"Jedinstvo se gradi, kroz napor, angažman i kompromis. To je, prije svega, posao ovog Vijeća", rekao je.
Dodao je da nijedan mandat, budžet ili tehnologija ne mogu zamijeniti političko jedinstvo članica Vijeća sigurnosti.
