Jean Baderschneider, članica Savjetodavne grupe COP31 i bivša potpredsjednica za globalnu nabavku u kompaniji ExxonMobil, izjavila je u subotu za Anadolu da bi COP31 mogao pomoći Turkiye da se od tranzitnog čvorišta za fosilna goriva transformiše u industrijsku silu u eri električne energije.

Baderschneider, koja će prisustvovati konferenciji UN-a o klimi u Antaliji od 9. do 20. novembra, govorila je o svojim očekivanjima od konferencije pod predsjedavanjem Turkiye i njenim mogućim posljedicama za globalna energetska tržišta.

Istakla je da bi COP31 trebao biti usmjeren na pretvaranje klimatskih obaveza u konkretne projekte, pri čemu bi provođenje dogovorenih mjera i elektrifikacija trebali biti u središtu dnevnog reda.

"Za mene je COP31 prije svega usmjeren na podsticanje posvećenosti provedbi", rekla je Baderschneider, naglašavajući da bi konferencija trebala pomoći da projekti obnovljivih izvora energije i elektrifikacije dođu do konačnih investicijskih odluka (FID).

Navela je da su prethodne klimatske konferencije uglavnom bile usmjerene na političke obaveze i putanje smanjenja emisija, a da je praktična realizacija projekata ostala izazov.

Baderschneider je istakla ambiciju predsjedavanja COP31 pod nazivom "35 do 35.", čiji je cilj povećanje udjela električne energije u finalnoj potrošnji energije na 35 posto do 2035. godine, ocijenivši elektrifikaciju jednim od ključnih prioriteta.

Ukazala je i na ekonomske razloge za ubrzavanje energetske tranzicije, navodeći da su obnovljivi izvori energije činili 90 posto novih globalnih proizvodnih kapaciteta električne energije u 2025. godini, a da se očekuje da će globalna ulaganja u čistu energiju 2026. dostići oko 2,2 biliona dolara, što je gotovo dvostruko više od ulaganja u fosilna goriva.

"U neposrednom nadmetanju između fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije, obnovljivi izvori pobjeđuju u pogledu troškova i efikasnosti", rekla je.

– Energetska sigurnost sve više povezana s energetskim suverenitetom -

Govoreći o utjecaju geopolitičkih tenzija i američko-izraelskog rata protiv Irana na globalna energetska tržišta, Baderschneider je rekla da energetska sigurnost i dekarbonizacija sve više postaju isti cilj.

Prema njenim riječima, oko tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje zavise od uvoza fosilnih goriva, zbog čega su njihove privrede izložene oscilacijama cijena i geopolitičkim dešavanjima.

Za svakih deset dolara povećanja cijena fosilnih goriva, godišnji neto račun za uvoz nafte u svijetu raste za približno 160 milijardi dolara, rekla je, navodeći poremećaje povezane s ratom u Iranu kao primjer ekonomskih rizika zavisnosti od fosilnih goriva.

"Po mom mišljenju, najveća prijetnja energetskoj sigurnosti nije prelazak s fosilnih goriva, već nastavak zavisnosti od goriva čije cijene određuju događaji izvan kontrole neke zemlje", rekla je.

Baderschneider je istakla da energetski suverenitet postaje sve važniji, jer su obnovljivi izvori energije dostupni gotovo svakoj zemlji, za razliku od komercijalne proizvodnje nafte i plina, koja je i dalje koncentrisana u ograničenom broju država.

Dodala je da su obnovljivi izvori energije u 2025. godini pomogli u izbjegavanju troškova za fosilna goriva u iznosu od gotovo pola biliona dolara.

- Turkiye ima priliku postati industrijska sila u eri električne energije -

Baderschneider je rekla da geografski položaj Turkiye, proizvodni kapaciteti i obnovljivi izvori energije mogu joj dati konkurentsku prednost u globalnoj energetskoj tranziciji.

"Turkiye ima priliku da od raskrsnice za fosilna goriva postane industrijska sila u eri električne energije", rekla je.

Navela je da bi položaj Turkiye između Evrope, Azije i Bliskog istoka, u kombinaciji s razvijenom proizvodnom bazom i potencijalom obnovljivih izvora energije, mogao doprinijeti njenom usponu među vodeće aktere u oblasti elektrifikacije.

Ostvarivanje ambicije predsjedavanja COP31 da se udio električne energije u finalnoj potrošnji energije poveća na 35 posto do 2035. godine moglo bi zemljama koje uvoze fosilna goriva donijeti uštede od 400 milijardi dolara, rekla je, pozivajući se na procjenu Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Dodala je da bi ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, elektroenergetske mreže, skladištenje energije i elektrifikaciju industrije mogla pomoći Turkiye da predvodi ovu transformaciju.

Baderschneider je također naglasila potrebu za finansijskim mehanizmima i snažnijom potražnjom za obnovljivom energijom kako bi projekti došli do konačnih investicijskih odluka.

Kao glavne izazove za ulaganja u obnovljive izvore energije izdvojila je dugoročne ugovore o otkupu električne energije, finansiranje i potražnju.

- Geopolitičke tenzije mogle bi ubrzati energetsku tranziciju -

Govoreći o periodu nakon COP31, Baderschneider je rekla da bi geopolitičke tenzije mogle ubrzati globalnu energetsku tranziciju jer vlade sve više prepoznaju strateške rizike zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.

"Iako ekonomske prednosti obnovljivih izvora energije postaju sve očiglednije, ograničenja infrastrukture i dalje predstavljaju veliku prepreku", rekla je.

Navela je da više od 2.500 gigavata projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, skladištenja energije i velikih potrošača čeka priključenje na elektroenergetske mreže širom svijeta.

Prema njenim riječima, zemlje koje razviju obilne i pristupačne izvore električne energije iz obnovljivih izvora bit će u boljoj poziciji da privuku industriju i investicije, što bi moglo podržati brži ekonomski rast.

"Mislim da će zemlje koje izgrade kapacitete za proizvodnju obilne i pristupačne električne energije iz obnovljivih izvora privući industriju i investicije", rekla je, dodajući da će te privrede biti čistije te brže rasti i razvijati se.

Istakla je i ulogu inicijativa za nultu količinu otpada u programu COP31, pohvalivši prvu damu Turkiye Emine Erdogan za njeno liderstvo u promoviranju tog pristupa na globalnom nivou.

Baderschneider je rekla da je povezivanje koncepta nultog otpada s čistom energijom važno jer otpad odražava neefikasnost postojećih sistema i ukazuje na potrebu za djelotvornijim korištenjem resursa.

Provođenje mjera, elektrifikaciju i ciljeve nultog otpada opisala je kao ključne elemente po kojima bi se COP31 mogao razlikovati od prethodnih klimatskih konferencija.