Humanitarne organizacije upozoravaju da je rat na Bliskom istoku narušio njihovu sposobnost da dostave hranu i lijekove milionima ljudi u potrebi širom svijeta, te da će patnja produbiti ako nasilje bude nastavljeno.

Ne samo da je sukob prekinuo vitalne transportne rute, stvarajući globalnu energetsku krizu, već također ometa lance snabdijevanja humanitarnih organizacija, prisiljavajući ih da koriste skuplje i vremenski zahtjevnije puteve.

Ključni pravci poput Hormuškog moreuza su praktično zatvoreni, a rute iz strateških čvorišta kao što su Dubai, Doha i Abu Dabi također su pogođene. Troškovi transporta su porasli zbog većih cijena goriva i osiguranja, što znači da se sa istom količinom novca može isporučiti manje zaliha.

Svjetski program za hranu (World Food Programme) navodi da ima desetine hiljada metričkih tona hrane koje su značajno kasnile tokom transporta.

Međunarodni odbor za pomoć (International Rescue Committee) ima lijekove vrijedne 130.000 dolara namijenjene ratom pogođenom Sudanu zaglavljene u Dubaiju, dok je skoro 670 kutija terapijske hrane za teže pothranjenu djecu u Somaliji zadržano u Indiji. UN-ov Fond za populaciju (UN Population Fund) navodi da je kašnjenje u slanju opreme zahvatilo 16 zemalja.

Oštri rezovi američke pomoći inostranstvu već su oslabili mnoge humanitarne organizacije, koje kažu da rat dodatno pogoršava problem.

Ujedinjene nacije saopštile su da je ovo najveće ometanje lanca snabdijevanja od COVID-a, sa povećanjem troškova transporta do 20 posto i kašnjenjima jer se roba preusmjerava. Rat takođe stvara nove vanredne situacije, kao u Iranu, ali i u Libanu, gdje je raseljeno najmanje milion ljudi.

„Rat u Iranu i poremećaji u Hormuškom moreuzu prijete da humanitarne operacije dovedu do svojih granica,“ rekla je Madiha Raza, zamjenica direktora za odnose s javnošću i komunikacije za Afriku u International Rescue Committee.

Čak i kada borbe prestanu, šok za globalne lance snabdijevanja mogao bi nastaviti odgađati spasilačku pomoć mjesecima, dodala je.

Duži i skuplji pravci

Rat je prisilio organizacije da pronađu nove načine transporta robe, pri čemu neki izbjegavaju Hormuški moreuz i Suecki kanal, preusmjeravajući brodove oko Afrike, što produžava vrijeme isporuke za nekoliko sedmica.

Drugi koriste kombinaciju metoda, uključujući kopneni, pomorski i vazdušni transport, čime se povećavaju troškovi.

Jean-Cedric Meeus, šef globalnog transporta i logistike za UNICEF, rekao je da njegova agencija koristi mješavinu kopnenih i vazdušnih ruta za slanje vakcina u Nigeriju i Iran kako bi stigle na vrijeme za vakcinacione kampanje, ali da su troškovi znatno porasli.

Prije rata, UNICEF je vakcine slao u Iran avionom direktno od dobavljača širom svijeta. Sada vakcine prevoze avionom do Turkiye, a zatim kopnenim putem u Iran, što je povećalo troškove za 20 posto i produžilo vrijeme isporuke za 10 dana, naveo je.

Save the Children International, koja bi normalno robu slala pomorskim transportom iz Dubaija do Port Sudana, sada će morati prevoziti robu kamionima iz Dubaija kroz Saudijsku Arabiju, a zatim baržom preko Crvenog mora, saopštili su.

Akutna nestašica hrane

Ova ruta dodaje 10 dana i povećava troškove za oko 25 posto, u trenutku kada više od 19 miliona Sudanaca pati od akutne nestašice hrane. Kašnjenje dovodi više od 90 ustanova primarne zdravstvene zaštite u Sudanu u rizik da ostanu bez osnovnih lijekova, saopćeno je.

Porast cijena također znači da organizacije moraju birati šta će prioritetizirati.

„Na kraju, morate žrtvovati ili broj djece kojoj pružate pomoć … ili broj artikala koje možete priuštiti kupiti,“ rekla je Janti Soeripto, predsjednica Save the Children za Sjedinjene Američke Države. Organizacija je navela da ima zalihe u zemljama u kojima djeluje, ali da bi neke od njih mogle nestati u roku od nekoliko sedmica.

Rastući troškovi takođe utiču na sposobnost ljudi da traže pomoć unutar svojih zemalja.

Ljekari bez granica navode da su rastuće cijene goriva u Somaliji – gdje blizu 6,5 miliona ljudi pati od akutne nestašice hrane – povećale troškove transporta i hrane, otežavajući ljudima pristup zdravstvenoj zaštiti. U Nigeriji, IRC navodi da su cijene goriva porasle za 50 posto, a klinike se bore da pogone opremu, poput generatora, dok su mobilni zdravstveni timovi smanjili aktivnosti.

Kriza gladi bi se mogla produbiti

Jedna od najvećih zabrinutosti je utjecaj rata na globalnu glad.

WFP upozorava da, ako sukob potraje do juna, dodatnih 45 miliona ljudi će biti u stanju akutne gladi, što se dodaje skoro 320 miliona ljudi koji se širom svijeta suočavaju s glađu.

Blizu 30 posto svjetskih količina đubriva prolazi kroz Hormuški moreuz, a s obzirom na predstojeću sezonu sjetve u oblastima poput Istočne Afrike i Južne Azije, mali poljoprivrednici u siromašnim zemljama bit će posebno pogođeni. Sudan uvozi više od polovine svog đubriva iz Zaliva, dok Kenija oko 40 posto, navode humanitarne organizacije.

Generalni sekretar UN-a uspostavio je radnu grupu za olakšavanje trgovine đubrivom — po uzoru na Inicijativu za žitarice Crnog mora. Ali humanitarne organizacije kažu da to neće biti dovoljno. Ako ne dođe do primirja, vlade moraju obezbijediti više sredstava organizacijama kako bi odgovarale na rastuće troškove, navode.

Sporija međunarodna reakcija

Humanitarni stručnjaci navode da je međunarodna reakcija za finansiranje pomoći tokom ovog rata bila sporija u odnosu na prethodne sukobe, poput onog u Ukrajini, što bi moglo odražavati sve veći pritisak da se ulaže u sigurnost umjesto u pomoć u trenutku kada je svijet u krizi.

„Prave teške izbore između odbrane i humanitarne pomoći,“ rekao je Sam Vigersky, saradnik za međunarodne poslove u Council on Foreign Relations, koji je pisao o utjecaju rata na pomoć.

On je dodao da, kada Sjedinjene Američke Države ulaze u rat, obično postoje odredbe za pomoć, ali da one sada nisu „aktivirane“. „Nije riječ o kapacitetu, već o političkoj odluci,“ naveo je.

Tommy Pigott, glavni zamjenik portparola Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, rekao je da su Sjedinjene Američke Države „najgeneroznija zemlja na svijetu“ kada je u pitanju humanitarna pomoć.

Ministarstvo je saopštilo da će izdvojiti dodatnih 50 miliona dolara za hitnu pomoć Libanu, uključujući i WFP, te da blisko sarađuje s Ujedinjenim nacijama i drugim organizacijama kako bi odgovorilo na humanitarne potrebe.