Glasnogovornik turske vladajuće Partije pravde i razvoja (AK partija) rekao je da je Turkiye dostigla najvažniju fazu dvogodišnjeg procesa "Turkiye bez terorizma" nakon podnošenja novog zakonskog prijedloga parlamentu.

Govoreći nakon sastanka Centralnog upravnog i Izvršnog odbora AK partije, kojim je predsjedavao predsjednik Turkiye i predsjednik AK partije Recep Tayyip Erdogan, zamjenik predsjednika AK partije Omer Celik rekao je da je Erdogan razmotrio dosadašnji napredak i izdao upute o političkim, institucionalnim i administrativnim koracima potrebnim da se proces dovede do uspješnog završetka.

Celik je rekao da prijedlog Zakona o jačanju nacionalnog jedinstva i društvene kohezije predstavlja kritičnu prekretnicu jer uspostavlja pravni okvir za razoružavanje i raspuštanje terorističke grupe PKK/KCK i povezanih struktura.

On je rekao da proces ima za cilj da osigura da grupa okonča sve oružane aktivnosti i da se okončaju njeni legalni i ilegalni ogranci i nastavci u Turkiye, Siriji, Iraku, Iranu i Evropi.

Celik je tu inicijativu opisao kao više od domaće sigurnosne politike.

On je rekao da cilj "Turkiye bez terorizma i Region bez terorizma" treba shvatiti i kao regionalni odgovor na pokušaje podjele društava po etničkim, vjerskim i sektaškim linijama.

On je tvrdio da su terorističke grupe dugo korištene kao zastupnici od strane vanjskih sila koje nastoje destabilizirati region i okrenuti susjedne zajednice jedne protiv drugih.

Takvi projekti imaju za cilj stvaranje fragmentiranih društava u kojima su Turci, Kurdi, Arapi i različite vjerske zajednice gurnuti u sukob, rekao je Celik.

Pristup Turkiye, kako je rekao, ima za cilj da zamijeni konfrontaciju saradnjom i izgradi regionalnu budućnost u kojoj zajednice djeluju zajedno, a ne jedna protiv druge.

"Krajnji vlasnik ovog procesa je 86 miliona građana Turkiye", rekao je Celik, ističući da se inicijativa provodi u okviru ustavnih karakteristika države i zajedničkih vrijednosti društva.

Plaćena visoka cijena u višedecenijskoj borbi

On je rekao da je Turkiye platila visoku cijenu u svojoj višedecenijskoj borbi protiv terorizma i odao počast žrtvama sigurnosnog osoblja, veterana i drugih koji su izgubili živote.

Sadašnji proces, dodao je, omogućen je iskustvom države, institucionalnim kapacitetom i kontinuiranom borbom protiv oružanih grupa.

Celik je rekao da će predloženi okvirni zakon pružiti i pravne garancije i jasan institucionalni mehanizam za nadgledanje procesa.

Prema planiranom sistemu, zakon bi stupio na snagu tek nakon što se verificira i zvanično potvrdi predaja oružja.

Nakon toga bi uslijedila odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Parlament bi kroz posebnu komisiju pratio razvoj događaja, dok bi poseban odbor kojim bi predsjedavao potpredsjednik koordinirao relevantne administrativne i institucionalne poslove.

Celik je rekao da ova struktura pokazuje da će se procesom upravljati kroz legitimne državne institucije, parlamentarni nadzor i vladavinu prava.

On je prijedlog opisao kao pravni "navigacijski sistem" koji bi vodio vlasti kroz proces razoružanja i raspuštanja, istovremeno osiguravajući da su ispunjeni neophodni sigurnosni uslovi.

Uklanjanje oružane prijetnje sa političkog dnevnog reda Turkiye imalo bi posljedice koje se protežu daleko izvan sigurnosti, dodao je.

On je tvrdio da je terorizam dugoročno vršio pritisak na demokratske institucije, političku debatu i javni život. Ako proces uspije, rekao je, Turkiye će ući u novu političku klimu u kojoj bi se demokratija mogla produbiti i proširiti.

"Uklanjanje terorizma sa dnevnog reda stvoriće političko okruženje koje će obuhvatiti svih 86 miliona građana", rekao je on.

Novi fokus na razvoj, regionalni mir i nacionalne ciljeve

Celik je rekao da će kraj oružanog terorizma pozitivno utjecati na parlament, ekonomiju, civilno društvo i odnose između različitih društvenih grupa.

To bi takođe omogućilo zemlji da se efikasnije fokusira na razvoj, regionalni mir i dugoročne nacionalne ciljeve.

On je zakonski prijedlog opisao kao historijski korak i potencijalnu prekretnicu u historiji Republike.

Ako bude uspješno završen, rekao je, pristup Turkiye bi mogao postati referentni model za druge zemlje koje se suočavaju sa sličnim sigurnosnim izazovima.

Celik je odbacio prijedloge za međunarodni mehanizam za praćenje ili stranog "trećeg posmatrača".

Rekao je da Turkiye ima političku volju, institucionalno iskustvo i demokratski kapacitet da samostalno riješi ovo pitanje.

"Turkiye ne treba treće oko", rekao je Celik. "Nacionalno oko koje nadgleda ovaj proces je naših cjelokupnih 86 miliona građana."

Dodao je da je cilj trajno ukloniti terorizam i naoružane grupe s dnevnog reda zemlje i započeti novu eru zasnovanu na sigurnosti, demokratskoj politici i društvenom jedinstvu.

Direktor za komunikacije Turkiye Burhanettin Duran rekao je da će inicijativa ojačati unutrašnje jedinstvo Turkiye i predstavljati historijski korak ka cilju "Turkiye bez terorizma".

"Ovaj korak, koji će dodatno ojačati naš domaći front, ojačati nacionalnu solidarnost i označiti historijski prag na putu ka našem cilju 'Turkiye bez terorizma', postat će jedna od najvažnijih prekretnica vizije 'Stoljeća Turkiye' postavljene pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana", rekao je Duran na turskoj platformi društvenih medija NSosyal.

Duran je izrazio zahvalnost svim političkim grupama, članovima parlamenta i drugima koji su pomogli u izradi Zakona i podržali odlučnost Turkiye da se u potpunosti oslobodi okova terorizma.