Namjerno ubijanje i ranjavanje palestinske djece u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali od strane izraelskih snaga predstavlja progon na osnovu dobi, utvrdila je istražna komisija Ujedinjenih naroda.
U izvještaju predstavljenom u ponedjeljak Generalnoj skupštini UN-a, Nezavisna međunarodna istražna komisija za okupiranu palestinsku teritoriju, uključujući Istočni Jerusalem, i Izrael zaključila je da su izraelske snage progonile palestinsku djecu na osnovu njihove dobi na okupiranoj Zapadnoj obali, proširivši time svoj raniji zaključak koji se odnosio na Gazu.
Komisija je navela da su ponovljeni napadi i teške fizičke i psihičke posljedice nanesene djeci dio šireg obrasca namjernog nasilja.
Progon kao zločin protiv čovječnosti podrazumijeva teško uskraćivanje temeljnih prava na diskriminatornoj osnovi, prema riječima Nasira Qadrija, stručnjaka za međunarodno pravo i kritičkog pravnog teoretičara sa Univerziteta Koc.
„Progon na osnovu dobi odnosi se na primjenu diskriminatornog kriterija posebno na djecu kao grupu. U ovom kontekstu, njihova dob bila je razlog za primjenu smrtonosne sile i sile koja je dovela do njihovog ranjavanja, a ne samo činjenica da su se djeca našla među stanovništvom obuhvaćenim vojnom kampanjom“, rekao je Qadri za TRT World.
„Za ratne zločine potrebno je dokazati konkretna zabranjena djela, dok je za genocid potrebno dokazati namjeru da se određena grupa uništi kao takva“, dodao je.
„Progon pripada drugoj pravnoj kategoriji. On podrazumijeva široko rasprostranjen ili sistematski napad, teško uskraćivanje prava i diskriminatornu namjeru usmjerenu protiv ciljane grupe.“
„Komisija je utvrdila postojanje sva tri elementa, pri čemu je dob bila diskriminatorna osnova, na cijeloj okupiranoj palestinskoj teritoriji. Zaključak koji se odnosi na Zapadnu obalu proširuje raniji nalaz koji je bio ograničen na Gazu. Prema sadašnjem zaključku Komisije, progon na osnovu dobi odnosi se na oba područja“, kazao je.
Komisija je istražila sedam slučajeva ubistava i teškog povređivanja Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali u periodu od novembra 2023. do juna 2026. godine, od kojih je dokumentovala šest.
U većini slučajeva žrtve su bila djeca, uključujući i jedno dojenče. Komisija je utvrdila da nisu bila naoružana, da nisu predstavljala neposrednu prijetnju te da su bila meta napada bez ikakvog upozorenja, često u predjelu glave ili gornjeg dijela tijela.
Komisija je zaključila da su izraelski vojnici namjerno ubili žrtve, iako su mogli jasno prepoznati da one ne predstavljaju neposrednu opasnost.
U jednom slučaju, izraelski vojnik otvorio je vatru na automobil u kojem se nalazila palestinska porodica u Hebronu 5. juna 2026. godine, ubivši sedmomjesečnu bebu hicem u glavu i ranivši oba roditelja.
Na videosnimku se vidi kako otac usporava, zaustavlja automobil i podiže ruke dok se približava vojnicima.
Izraelska vojska saopćila je da je vojnik pucao jer je vozilo ubrzavalo prema njima, ali je Komisija utvrdila da je vojnik s udaljenosti od oko 10 metara imao jasan i nesmetan pogled na putnike u automobilu. Porodici nije pružena nikakva medicinska pomoć.
U drugom slučaju, 14-godišnji palestinski dječak ubijen je hicem u prsa u blizini ulaza u izbjeglički kamp Jenin 8. septembra 2025. godine.
Izraelske snage zatvorile su kamp u januaru, prisilivši njegove stanovnike na raseljavanje.
Nakon što su se proširile glasine da bi se vojnici mogli povući, oko 50 do 60 stanovnika vratilo se kako bi provjerili svoje domove. Izraelske snage stigle su vozilima i otvorile vatru bez upozorenja, ubivši dječaka.
Šta je progon na osnovu dobi?
Progon je zločin protiv čovječnosti prema međunarodnom krivičnom pravu. Podrazumijeva namjerno i teško uskraćivanje temeljnih prava zbog identiteta neke osobe ili njenog pripadanja određenoj grupi, uz postojanje diskriminatorne namjere.
Progon na osnovu dobi podrazumijeva primjenu ovog pravnog okvira na štetu nanesenu ljudima zbog njihove dobi.
Ne predstavlja svako ubistvo ili ranjavanje djeteta automatski progon. Pravna kvalifikacija zavisi od težine nanesene štete, dokaza o diskriminatornoj namjeri i šireg konteksta u kojem su se djela dogodila.
Kada je riječ o palestinskoj djeci, Komisija je zaključila da su ponavljanje i rasprostranjenost napada ukazivali na obrazac namjernog nasilja, a ne na to da su se djeca samo zatekla u području izvođenja vojnih operacija.
Pravna kvalifikacija zavisi od prirode i težine nanesene štete, dokaza o diskriminatornoj namjeri i šireg konteksta u kojem su se djela dogodila.
U izvještaju je također navedeno da su Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali bili izloženi napadima na osnovu nacionalnosti, rase, etničke pripadnosti, spola i dobi.
Qadri ukazuje na predmet Kupreškić Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u kojem su razmatrani progon i ubistva bošnjačkih civila tokom napada na Ahmiće u Bosni i Hercegovini 1993. godine.
„U predmetu Kupreškić, MKSJ je utvrdio da se diskriminatorna namjera može dokazati kumulativnim učinkom djela koja, posmatrana pojedinačno, mogu djelovati dvosmisleno, ali kada se razmatraju zajedno s utvrđenom politikom, otkrivaju obrazac“, kaže Qadri.
Drugim riječima, diskriminatorna namjera ne mora se dokazivati na osnovu jednog pojedinačnog incidenta ako dokazi u cjelini ukazuju na postojanje obrasca.
„Komisija je utvrdila da su izraelske snage primjenjivale pravila angažovanja koja su im davala široku slobodu djelovanja isključivo prema Palestincima, usmjeravajući smrtonosnu silu na djecu koja su se približavala unaprijed određenim linijama, u okviru koordiniranog napada na cijeloj okupiranoj palestinskoj teritoriji“, dodaje Qadri.
Širi obrazac nasilja
U izvještaju se opisuje naglo pogoršanje stanja ljudskih prava na okupiranoj Zapadnoj obali od 7. oktobra 2023. godine, budući da napadi izraelskih snaga i kontinuirano nasilje izraelskih doseljenika sve više ugrožavaju palestinske civile.
Razmjere primjene smrtonosne sile drastično su se promijenile. Prema podacima Komisije, na okupiranoj Zapadnoj obali u zračnim napadima ubijeno je šest Palestinaca u periodu od 2008. do 6. oktobra 2023. godine.
U periodu od 7. oktobra 2023. do 30. septembra 2026. godine u zračnim napadima ubijena su 254 Palestinca.
Komisija je zaključila da su izraelske vojne operacije i nasilje doseljenika bili dio široko rasprostranjenog i sistematskog napada na palestinske civile na okupiranoj Zapadnoj obali.
Također je povezala nasilje sa širenjem teritorije i raseljavanjem stanovništva.
Prema izvještaju, izraelske vojne operacije od januara 2025. godine dovele su do najvećeg raseljavanja Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali od 1967. godine. Do augusta 2026. godine i dalje je bilo raseljeno 34.176 osoba.
Ovi nalazi dopunjuju sve veći broj dokaza o navodnim i utvrđenim kršenjima međunarodnog prava nad Palestincima. Međutim, dokumentovanje zločina i osiguravanje odgovornosti za njih dva su odvojena izazova.
„Nalozi za hapšenje Netanyahua i Gallanta koje je izdalo Pretpretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda (MKS) znače da je situacija u Gazi već predmet aktivnog sudskog postupka. Nalaz Komisije o progonu na osnovu dobi mogao bi također pružiti dokazni materijal Uredu tužioca dok priprema svoj predmet“, kaže Qadri.
„Međunarodni sud pravde (MSP) nastavlja razmatrati tužbu Južnoafričke Republike na osnovu Konvencije o genocidu, a nalazi Komisije o Zapadnoj obali dopunjuju činjeničnu osnovu koju Sud može uzeti u obzir prilikom procjene poštivanja privremenih mjera naloženih Izraelu u januaru 2024. godine.“
„Dakle, pravni mehanizmi već su uspostavljeni i aktivni. Glavna prepreka nije nadležnost, već provođenje odluka“, dodaje Qadri.
Napori za uspostavljanje odgovornosti
Zaključci Komisije prevazilaze samo dokumentovanje pojedinačnih slučajeva kršenja prava.
Kvalificirajući namjerno ubijanje palestinske djece i nanošenje teških fizičkih i psihičkih povreda kao progon na osnovu dobi, Komisija je utvrdila da takvo postupanje u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali predstavlja zločin protiv čovječnosti.
U izvještaju je također utvrđeno da su izraelske vlasti i snage nastavile činiti djela genocida u Gazi i nakon prekida vatre u oktobru 2025. godine, s namjerom da unište Palestince, u cijelosti ili djelimično.
Na okupiranoj Zapadnoj obali dokumentovani su i drugi zločini protiv čovječnosti, uključujući istrebljenje, mučenje, silovanje i druge oblike seksualnog nasilja.
Komisija je pozvala Izrael da okonča nezakonitu okupaciju palestinske teritorije, ukloni naselja i doseljenike, poništi oduzimanje palestinske zemlje i vrati zaplijenjenu imovinu njenim vlasnicima.
„Prema članu 41. Nacrta članova o odgovornosti država, sve države moraju se suzdržati od priznavanja kao zakonitih situacija koje proizlaze iz ozbiljnih kršenja imperativnih normi međunarodnog prava te sarađivati na okončanju takvih kršenja“, kaže Qadri.
„Države koje, uprkos ovim dokazima, nastave pružati vojnu, finansijsku ili političku podršku Izraelu mogle bi se također suočiti s pravnim posljedicama. Komisija je jasno istakla da države moraju iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi spriječile i kaznile genocid te sarađivale s Međunarodnim krivičnim sudom (MKS).“
„Kada države odluče ne djelovati uprkos dostupnim dokazima, riječ je o političkom izboru. Komisija je već iznijela svoju pravnu ocjenu“, dodaje.
Komisiji do 30. septembra 2026. godine nisu bili poznati rezultati nijedne djelotvorne istrage, disciplinskog postupka ili sudske mjere u slučajevima koje je ispitivala.
Čak ni u četiri slučaja u kojima su izraelske vlasti priznale greške porodicama žrtava nije pružena nikakva pravna zaštita niti obeštećenje.
Komisija je upozorila da je izostanak odgovornosti doprinio učvršćivanju diskriminatornog sistema u kojem su se kršenja prava palestinske djece ponavljala bez kažnjavanja odgovornih.
