U Nevesinju je u nedjelju svečano otvoren kompleks Dugalića džamije i sahat-kule, obnovljen uz podršku Turkiye, uz poruke da ovaj čin predstavlja obnovu kulturnog identiteta, ali i snažan simbol zajedništva, dijaloga i suživota u Bosni i Hercegovini,
Svečanost je održana u okviru manifestacije "Dani vakufa", a obnovljeni kompleks je nacionalni spomenik od izuzetnog značaja za kulturnu i vjersku baštinu Bosne i Hercegovine, čija obnova je rezultat višegodišnjeg rada i saradnje domaćih i međunarodnih partnera.
Zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Enes ef. Ljevaković istakao je da ovaj događaj ima poseban značaj za cijelu zajednicu.
"Ovo je radostan dan i povod za sve nas, za cijelu zajednicu. Svemu ovome je prethodio veliki trud s ciljem ostavljanja vakufskih dobara narednim generacijama. Namjera je da ih ostavimo u još boljem stanju u odnosu na ono kako smo ih zatekli", poručio je.
U kontekstu govora o Dugalića džamiji, posebno pohvalnom je istakao primjer podrške pravoslavne crkve i lokalne vlasti, kao i činjenicu da je proces obnove protekao u relaksiranoj i poticajnoj atmosferi.
Obnova Dugalića džamije započela je nakon potpisivanja sporazuma s Vakufskom direkcijom 2019. godine.
Kamen temeljac položen je 31. maja 2022, a radovi su zvanično počeli 7. aprila 2023. godine. Izvođač radova bila je turska firma Bilsa Insaat u saradnji s domaćim firmama Građevina Fajić i Delta Z Mostar kao podizvođačima.
Obnovu kompleksa finansirala je Generalna direkcija vakufa Republike Turkiye, čime je cijeli projekat dobio značenje međudržavne saradnje.
"Osnovnom zadaćom smatramo čuvanje i obnovu vakufskih zdanja koja su nam ostavili naši preci. Ova džamija je jedan od značajnijih objekata iz osmanskog perioda, koja svjedoči kulturnom i vjerskom identitetu ovog kraja", rekao je generalni direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turkiye Sinan Aksu.
Ambasador Republike Turkiye u BiH Emin Akseki naglasio je važnost vjerskih objekata kao mjesta susreta i širenja poruke mira.
"Vjerujem da današnji čin predstavlja poruku da svi građani Bosne i Hercegovine mogu živjeti zajedno, onako kako su nekada živjeli. Naš najveći cilj je dijalog, dogovor te suživot u miru i bratstvu svih naroda ovdje", kazao je Akseki.
Direktor Vakufske direkcije Huso Salihović poručio je da obnova ima dublje značenje od same rekonstrukcije objekta.
"Ovo nije samo čin vraćanja u funkciju jednog vjerskog objekta i nacionalnog spomenika, već i čin vraćanja identiteta, života i dostojanstva u ovaj grad", istakao je.
Mostarski muftija Salem ef. Dedović naglasio je duhovnu dimenziju objekta.
"Neuništivo je ono što je sazdano u ime Božije. Ova džamija je mjesto sedžde i ibadeta", poručio je.
Na svečanosti su se obratili i predstavnici Srpske pravoslavne crkve i lokalne vlasti, ističući značaj međusobnog uvažavanja i saradnje.
"Ljudi su najveća vrijednost na svijetu, zbog čega je naša poruka usmjerena na čuvanje ljudskog dostojanstva", rekao je mitropolit Dimitrije.
Načelnik općine Milenko Avdalović naglasio je da ovaj događaj podsjeća na važnost povezivanja među narodima i religijama.
Brojni posjetioci istakli su da obnova džamije, u neposrednoj blizini crkve, predstavlja snažan simbol razumijevanja i nade za budućnost Bosne i Hercegovine.
Dugalića džamija
Historija ove bogomolje, prvobitno poznate kao džamija Hadži Velijjudina Bakrača, neraskidivo je vezana za uspon Nevesinja kao važnog administrativnog i kulturnog centra osmanske Hercegovine. Izgrađena 1515. godine, ona stoji kao druga najstarija džamija u regiji, odmah nakon Bajazit-Veline u Gacku. Njen osnivač, Veli-aga, ostao je u historiji zabilježen kao pobožan dobrotvor, ali su njegovi potomci ti koji su ime Nevesinja pronijeli do samih vrhova Carstva.
Nakon razaranja u "Nevesinjskoj pušci" 1875. godine, džamiju pet godina kasnije obnavlja Mula Hadžo Dugalić. Ta obnova donijela je specifičnu, unikatnu formu munare, nižu od prethodne, bez klasičnog šerefeta, ali sa dvanaest lučno građenih prozorčića kroz koje je mujezin oglašavao poziv na molitvu.
Sudbina Dugalića džamije odražava burnu historiju Bosne i Hercegovine. Teško je oštećena tokom Hercegovačkog ustanka 1875. godine, kada je u požaru gotovo potpuno uništena, ali je obnovljena već 1880. zahvaljujući lokalnoj zajednici. U socijalističkom periodu džamija je zatvorena i pretvorena u magacin, da bi 1992. godine bila potpuno srušena planskim miniranjem, nakon čega je njen prostor pretvoren u parkiralište.
