Francuska se u nedjelju probudila uz opustošene ulice nakon sukoba policije i demonstranata; širom zemlje došlo je do masovnih pljački i požara, dok su protestni marševi protiv rastućih troškova života prerasli u „ekstremno” nasilje.

Ovi rašireni nemiri uslijedili su nakon višesedmičnih studentskih protesta i dešavaju se svega šest mjeseci uoči izbora na kojima će se birati nasljednik predsjednika Emmanuela Macrona.

Cijele ulice u Parizu su „opustošene”, izjavio je zamjenik gradonačelnice Emmanuel Grégoire, dok su grupe maskiranih mladića palile parkirane automobile i pljačkale prodavnice.

Francuski ministar Sébastien Lecornu, koji je osudio „ekstremni intenzitet” nasilja, izjavio je da je uhapšeno 1.200 ljudi, a da je 150 policajaca povrijeđeno.

„Pravo je čudo što broj žrtava nije veći”, rekao je on.

Nasilje je izbilo na marginama marševa u glavnom gradu i drugim gradovima, organizovanih zbog troškova života, na kojima je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, učestvovalo 550.000 ljudi.

Sindikat CGT, koji je učestvovao u događaju, naveo je da je bilo 800.000 učesnika.

Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove protiv demonstranata koji su bacali predmete i usmjeravali vatromet prema policiji.

U južnom gradu Saint-Etienneu, sedamnaestogodišnjem mladiću je granata za razbijanje demonstracija raznijela desnu šaku.

Pljačke

Tokom i nakon tih demonstracija, grupe mladih kretale su se gradskim ulicama, povremeno ulazeći u sukobe s policijom, podmećući požare i napadajući zatvorene prodavnice kako bi provalili u njih i ispraznili police.

Veliki broj prodavnica, supermarketa, apoteka, luksuznih butika, trgovina odjećom, optika, prodavnica kozmetike i radnji s potrošačkom elektronikom opljačkan je u Parizu, Marseilleu, Nici, Nantesu, Bordeauxu, Limogesu, Lilleu, Toulouseu i Strasbourgu.

Novinari agencije AFP u Parizu vidjeli su grupe od po šest mladića kako organizovano napadaju prodavnice. Noseći maske i rukavice, prvo su onesposobili sigurnosne kamere, a zatim razbili izloge kako bi ušli unutra.

Pljačke su dodatno obilježile dan razaranja i vandalizma, pri čemu su mete napada bile i gradske vijećnice u nekoliko gradova.

Prema riječima najvišeg zvaničnika te regije, gradska vijećnica u Limogesu, stara više od 140 godina, gotovo je potpuno uništena u požaru koji su podmetnuli maskirani demonstranti nakon provale. U Marseilleu i Lilleu provaljeno je u još dvije gradske vijećnice, koje su potom vandalizirane.

Vandaliziran je i policijski kompleks u Bordeauxu, dok su u Lyonu demonstranti zapalili turistički ured.

Ovo nasilje dospjelo je u svjetske medije; u Sjedinjenim Američkim Državama, potpredsjednik JD Vance okrivio je imigraciju za nemire.

"Zapadni liberali su, u ime raznolikosti i saosjećanja, uvezli 'treći svijet' u Francusku i druge zemlje. Zanemarili su temeljna pitanja asimilacije i kompatibilnosti", napisao je na platformi X.

Predsjednik Macron je izjavio da će „oni koji su počinili vandalizam, napali administrativne urede ili poslovne objekte, odnosno vršili pljačke – čak i u našim gradskim vijećnicama – biti krivično gonjeni i kažnjeni”.

Opozicioni političari, koji se nadaju da će na predsjedničkim izborima u aprilu i maju zamijeniti Macrona, iskoristili su nastali haos.

Kandidatkinja krajnje desnice, Marine Le Pen, osudila je "izgrednike" i ustvrdila da je stranka njenog protivnika na predsjedničkim izborima, predstavnika krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona, "legitimizirala nasilje".

Obećala je da će zaštititi Francuze "od nasilja krajnje ljevice".

Mélenchon, koji je otvoreno podržao demonstracije, kao i studentske proteste koji su im prethodili, pozvao je demonstrante da se suzdrže od pljački, opisujući takve postupke kao "suprotne našim metodama".

“Revolucija”

Francuski pokret "Žuti prsluci" – koji je prije osam godina organizirao ulične proteste protiv Macronove vlade zbog planiranog povećanja poreza na gorivo – pozvao je na održavanje subotnjih demonstracija pod nazivom "žuti i mladi".

Glavni razlog nezadovoljstva bili su troškovi života, koji su dijelom porasli uslijed rata na Bliskom istoku; taj sukob je doprinio naglom skoku inflacije, kako u Evropi, tako i u ostatku svijeta.

„Siti smo svega – da crnčimo za bijedne plate dok nam kirije stalno rastu“, rekla je nastavnica Regine Monfroid za AFP u gradu Strasbourgu, na istoku zemlje.

No, bilo je i drugih problema.

U Parizu su desetine hiljada ljudi marširale istočnim i sjevernim dijelovima grada u sklopu jednog velikog protesta; neki su uzvikivali: „Svi mrze policiju“ i „Macrone, podnesi ostavku“.

Osamnaestogodišnji srednjoškolac Kamil Alahyan izjavio je da protestuje „iz mnogo razloga – zbog izbora koji nas čekaju 2027. godine, političara koji lažu, te ultrabogataša koji u posljednjih deset godina prisvajaju sve više i više bogatstva“.

Neki od demonstranata povlačili su paralele s Francuskom revolucijom iz 1789. godine.

„To je revolucija, osvajamo Bastilju!“, uzvikivali su pojedinci u Marseilleu dok su nasilno ulazili u prostorije gradske uprave.

U zapadnom gradu La Rochelleu, učesnici marša kretali su se iza transparenta na kojem je pisalo: "Revolucija ili smrt."

A u južnom gradu Montpellieru, iznad centralnog trga razvijen je ogroman plavi natpis: "Narod će pobijediti."

"Vlada drhti, i s pravom drhti, jer kada je francuski narod ljut, on nikada ne popušta", izjavio je za novinare u Parizu Ryad Rani, čelnik LSU-a, predstavničkog tijela srednjoškolaca.