Izraelski parlamentarni odbor odobrio je u nedjelju nacrt zakona o obustavi pritvaranja ultraortodoksnih (Haredi) Jevreja koji izbjegavaju obavezni vojni rok, utirući put za konačna glasanja u punom sastavu Knesseta kasnije ove sedmice, prenose lokalni mediji.

Knessetov Odbor za vanjske poslove i odbranu odobrio je privremenu naredbu kojom se zamrzava pritvaranje dezertera koji studiraju u vjerskim sjemeništima, odnosno ješivama, izvijestio je izraelski dnevnik Yedioth Ahronoth.

List navodi da vladajuća koalicija namjerava nastaviti s ovim gorućim zakonom uprkos pravnom mišljenju koje zaključuje da nacrt zakona „ne postiže ravnotežu, već naprotiv produbljuje nejednakost“.

Očekuje se da će nacrt zakona biti iznesen pred Knesset na drugo i treće čitanje kasnije ove sedmice.

Prema prijedlogu, ova mjera bi ostala na snazi do 30. novembra. Međutim, Yedioth Ahronoth piše da bi ona efektivno ostala važeća šest mjeseci umjesto tri, jer član 38 Izraelskog osnovnog zakona automatski produžava svaki zakon koji treba isteći u roku od četiri mjeseca od raspuštanja parlamenta do kraja prva tri mjeseca mandata narednog saziva Knesseta.

Reagujući na odobrenje odbora, lider opozicije i bivši načelnik vojske Gadi Eisenkot naveo je na američkoj društvenoj mreži X da koalicija premijera Benjamina Netanyahua „diskriminiše među građanima u snošenju tereta vojne službe“.

„U Netanyahuovoj vladi se izbjegavanje vojne službe isplati. U vladi koju ćemo mi formirati, oni koji služe i brane zemlju dobit će priznanje i poštovanje koje zaslužuju“, kazao je Eisenkot.

Vladajuća koalicija se priprema za odlučujuću zakonodavnu sedmicu, za koju se očekuje da će biti posljednja prije raspuštanja Knesseta uoči prijevremenih opštih izbora u oktobru, navodi izraelski javni emiter KAN.

Uporedo sa zakonom o izbjegavanju vojne službe, koalicija također planira unaprijediti zakon koji nastoji ugraditi proučavanje Tore kao „temeljnu vrijednost“ u Izraelu.

Ranije ovog mjeseca, Knesset je odobrio taj nacrt zakona u prvom čitanju glasanjem 63-53, čime je proučavanju Tore dodijeljen poseban ustavni status i ojačana pravna zaštita za studente u jevrejskim vjerskim školama.

Haredi čine oko 13% populacije Izraela, koja premašuje 10 miliona stanovnika. Oni odbijaju vojnu službu zbog cjelodnevnog proučavanja Tore, navodeći da integracija u sekularno društvo ugrožava njihov vjerski identitet.

Decenijama su muškarci iz zajednice Haredi izbjegavali regrutaciju u dobi od 18 godina kroz ponovljena odgađanja radi vjerskih studija dok ne dostignu dob za izuzeće, koja trenutno iznosi 26 godina.

Međutim, Vrhovni sud Izraela je 2024. godine presudio da Haredi moraju biti regrutovani u vojsku i naredio obustavu državnog finansiranja vjerskih institucija čiji studenti odbijaju regrutaciju.