| BHSC
BIZNIS I TEHNOLOGIJA
3 minuta čitanja
Turkiye mora zauzeti centralnu poziciju u promjenama globalnih trgovinskih ruta
Pad na američkom tržištu potiče Kinu na stvaranje novih trgovinskih kanala na širokom području, od ASEAN-a do Afrike, kaže predsjednik Odbora za ekonomske odnose Turkiye s inostranstvom.
Turkiye mora zauzeti centralnu poziciju u promjenama globalnih trgovinskih ruta
Predsjednik DEIK-a Nail Olpak

Izvještaj Odbora za ekonomske odnose Turkiye s inostranstvom (DEIK) pokazao je da Kina preusmjerava trgovinske rute prema alternativnim tržištima, stvarajući nove prilike za Turkiye usljed promjena u globalnoj trgovinskoj ravnoteži.

DEIK je pripremio analizu koja obuhvata transformaciju kineske vanjske trgovine i njene moguće posljedice po Turkiye nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele dodatne carine.

U dokumentu se navodi da je udio kineskog izvoza u SAD smanjen sa 14,68 posto u 2024. na 11,14 posto u 2025. godini.

Predsjednik DEIK-a Nail Olpak rekao je u utorak da su protekcionističke politike u globalnoj trgovini preoblikovale globalne rute, umjesto da su utjecale samo na dvije zemlje.

Olpak je naveo da je pad na američkom tržištu potaknuo Kinu na stvaranje novih trgovinskih kanala na širokom području, od Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) do Afrike.

Prema njegovim riječima, Kina je u periodu 2024–2025. povećala izvoz u Afriku za 25,9 posto, na Bliski istok za 9,7 posto, a u Evropsku uniju za 8,6 posto.

Analiza je izdvojila Nigeriju u Africi, Ujedinjene Arapske Emirate na Bliskom istoku i Njemačku u Evropskoj uniji kao istaknuta kineska tržišta.

Predsjednik DEIK-a istakao je da Turkiye mora pažljivo pratiti geografsku diversifikaciju kineskog izvoza.

Naveo je da je Kina snažno usmjerila izvoz prema Africi, Bliskom istoku i Evropi kako bi nadoknadila gubitke na američkom tržištu.

Olpak je dodao da su ti regioni područja u kojima poslovni svijet Turkiye tradicionalno ima snažno prisustvo ili nastoji proširiti svoje aktivnosti.

U izvještaju se navodi da proizvodni kapaciteti, geografski položaj i logističke prednosti Turkiye pružaju značajne koristi tokom ovog globalnog restrukturiranja trgovine.

Kineski izvoz u Njemačku, najveće izvozno tržište Turkiye, povećan je za 10,55 posto u periodu 2024–2025.

Postojeći podaci pokazuju da rast kineskog prisustva na njemačkom tržištu još uvijek ne predstavlja direktnu prijetnju za Turkiye.

Izvještaj DEIK-a upozorio je da Turkiye treba pažljivo pratiti rastuću konkurenciju na afričkim i bliskoistočnim tržištima.

Kina je 2025. godine izvezla robu u Egipat vrijednu 20 milijardi dolara, a izvoz Turkiye u ovu zemlju iznosio je četiri milijarde dolara.

Olpak je naglasio da je Turkiye uspostavila višedimenzionalne odnose u Africi koji uključuju ugovaranje, investicije i industrijsku saradnju, izvan jednostavne cjenovne konkurencije.

Kineski izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate porastao je na 72,9 milijardi dolara u 2025. godini, a Turkiye je na isto tržište izvezla robu vrijednu 9,3 milijarde dolara.

Pozvao je kompanije iz Turkiye da se usmjere na proizvodnju veće dodane vrijednosti, snažnije brendove i inovacije kako bi odgovorile na snažnu poziciju Kine u oblasti električnih uređaja.

Predsjednik DEIK-a istakao je da je globalna trgovina počela bilježiti rastuću konkurenciju u povjerenju uz tradicionalno rivalstvo u cijenama i tehnologiji.

Olpak je zaključio da Turkiye želi postati pouzdan partner koji zauzima proaktivan stav u novoj trgovinskoj arhitekturi, umjesto da samo posmatra promjene.