ISTANBUL (AA) - Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao je da će globalna ekonomija porasti za 3,1 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027. godini, upozoravajući na teške revizije naniže za Bliski istok i Kinu usljed tekućih sukoba, javlja Anadolu.

Ova institucija sa sjedištem u Washingtonu zadržala je svoju kratkoročnu globalnu prognozu stabilnom, ali je u svom izvještaju „Svjetski ekonomski izgledi“ za oktobar 2026. godine u utorak upozorila na duboko fragmentirane ekonomske izglede.

Očekuje se da će ekonomija eurozone ove godine porasti za 1,1 posto, dok se za ekonomiju SAD-a prognozira stopa rasta od 2,1 posto.

Organizacija je uočila široko rasprostranjene revizije naniže, pri čemu je oko 47 posto ekonomija zabilježilo smanjenje prognoza rasta u odnosu na procjene iz aprila.

Regija Bliskog istoka i Centralne Azije pretrpjela je najdrastičnije revizije naniže, jer je njena prognoza rasta za 2026. godinu pala za 2,2 postotna poena u negativnu zonu, na minus 0,3 posto.

Fond je ovaj oštar pad direktno pripisao dugotrajnom ratu u regiji i dužem zatvaranju Hormuškog tjesnaca od očekivanog.

Za proizvođače sirovina koji su najviše pogođeni poremećajima u proizvodnji i transportu energije, uključujući Bahrein, Irak, Kuvajt i Katar, prognoziran je dvocifreni pad u 2026. godini.

Također se očekuje da će ekonomija Saudijske Arabije ove godine pasti za 3,3 posto.

U Aziji, organizacija je smanjila prognozu rasta Kine za 2026. godinu na 4,5 posto.

Očekuje se da će više globalne cijene nafte, dugotrajna nesigurnost i strukturne poteškoće opteretiti aktivnost ove zemlje.

Predviđa se da će slaba domaća potrošnja i slabljenje investicija, usljed kontinuiranih pritisaka u sektoru nekretnina, dodatno otežati ekonomske izazove Kine.

Izvještaj je naglasio podijeljenu globalnu ekonomiju oblikovanu geopolitikom i tehnologijom.

Prognozira se da će se ekonomije koje uvoze energiju i imaju malu povezanost s lancom vrijednosti tehnologije suočiti s najtežom situacijom.

Ove nacije bi se nosile s višim troškovima uvoza i pritiscima na kurs, slabijim realnim prihodima, ograničenijim fiskalnim prostorom i manjim brojem kompenzirajućih poticaja potražnje.

Mnoge zemlje s niskim prihodima i ranjive zemlje spale su u ovu kategoriju, što prijeti proširenju jaza u prihodima na globalnom nivou.

Prognozira se da će ukupna globalna inflacija zaustaviti svoj stabilan pad i porasti na 4,7 posto u 2026. godini, prvenstveno podstaknuta negativnim šokom ponude uzrokovanim ratom, koji utječe na cijene energije i hrane.