Libanski predsjednik Joseph Aoun razgovarao je o francuskoj inicijativi usmjerenoj na pomoć u razgraničenju kopnene granice između Libana i Sirije tokom sastanka sa šefom kabineta francuskog predsjedništva Vincentom Giroudom.
U saopćenju predsjedništva navodi se da su tokom razgovora u utorak u Bejrutu obuhvatili libansko-sirijske odnose i francusku inicijativu za pomoć u razgraničenju na osnovu karata i dokumenata koje posjeduje Francuska, a koji datiraju iz mandatnog perioda.
Tokom tog perioda, Francuska je podijelila područja dvije zemlje prema svojoj kolonijalnoj politici, crtajući ono što je tada nazvala "Država Veliki Liban (1920)" i Siriju. Taj proces doveo je do preklapanja granica i sporova koje zajednički odbori obje strane nisu uspjeli riješiti.
Sredinom 2025. godine, libansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Bejrut iz Pariza primio kopije arhivskih dokumenata i mapa vezanih za granicu sa Sirijom, što bi mogao pomoći u unapređenju demarkacije kopnene granice između dvije zemlje.
U odvojenom kontekstu, u saopćenju se navodi da je libanski predsjednik informisao francuskog gosta o "izraelskim neprijateljskim praksama poput dizanja u zrak i buldožerima kuća i napada na civile", napominjući da "opcija pregovora koju je usvojio ima za cilj okončanje patnje stanovnika juga posebno i Libanaca općenito".
Razmatrali su i "fazu nakon povlačenja Privremenih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu s juga zemlje početkom sljedeće godine", pri čemu je Aoun pozdravio spremnost Francuske, zajedno s drugim evropskim zemljama, da održi snage na jugu kako bi pomogla libanskoj vojsci u očuvanju sigurnosti i stabilnosti.
Od 2. marta, u izraelskim napadima na Liban ubijeno je 2.702 ljudi, a ranjeno 8.311, te raseljeno više od 1,6 miliona - oko jedne petine stanovništva - prema posljednjim službenim podacima. Izrael okupira područja u južnom Libanu, neka već decenijama, a druga od rata 2023-2024, i napredovao je oko deset kilometara unutar južne granice tokom trenutnog sukoba.
