Amerikanci u utorak izlaze na birališta na izbore na sredini mandata koji će odrediti koja će stranka kontrolisati Kongres tokom posljednje dvije godine drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa, a u pitanju su i guvernerska mjesta, mjesta u državnim zakonodavnim organima i druge funkcije, javlja Anadolu.

Glasanje 3. novembra uslijedilo je nakon rekordnog prijevremenog učešća, sa više od 58 miliona birača koji su već glasali, što premašuje približno 45,9 miliona zabilježenih prije dana izbora 2022. godine, prema Izbornoj laboratoriji Univerziteta Florida.

Evo ključnih figura i procedura koje oblikuju izbore.

- Rano učešće - Rano glasanje uključuje glasačke listiće date lično na određenim biračkim mjestima i one vraćene poštom.

Teksas je zabilježio više od 7,7 miliona ranih glasova, što je znatno više u odnosu na srednji mandat 2022. U okrugu Harris, koji uključuje Houston, učešće je premašilo milion prije završetka perioda ranog glasanja.

Značajan rani odziv je zabilježen i u drugim državama.

Podaci Univerziteta Florida pokazuju da je na Floridi dato više od 5,4 miliona glasačkih listića, po 2,8 miliona u Georgiji i Sjevernoj Karolini i 1,8 miliona u Michiganu, na osnovu državnih izvještaja dostupnih do nedelje.

Brojke ukazuju na povećano učešće uoči izbornog dana, ali ne predviđaju koja će stranka imati koristi.

Prema podacima laboratorije za izbore Univerziteta na Floridi (University of Florida Election Lab), u saveznim državama koje evidentiraju stranačku pripadnost birača, demokrate čine oko 43% glasova pristiglih u okviru ranog glasanja, republikanci oko 32%, dok nezavisni ili drugi glasači čine otprilike 25%.

Podaci o registraciji ne odražavaju stvarne glasove, koji su tajni, niti uključuju savezne države koje ne evidentiraju stranačku pripadnost birača.

U saveznim državama koje prikupljaju podatke o starosnoj dobi, birači stari 65 i više godina čine oko 44% onih koji su glasali ranije; poređenja radi, osobe starosti od 41 do 65 godina čine otprilike 37%, a birači starosti od 18 do 25 godina 6%.

- Koliko Amerikanaca ima pravo glasa? - Približno 249,75 miliona američkih građana starosti 18 i više godina ima pravo glasa na izborima 2026. godine, prema procjenama Pew Research Centera.

Brojka predstavlja povećanje od oko 8,45 miliona birača sa pravom glasa u poređenju sa izborima na sredini mandata 2022. ili približno tri posto.

Biračko tijelo postaje raznovrsnije. Amerikanci bijelci čine oko 61 posto birača s pravom glasa, dok Hispanoamerikanci predstavljaju otprilike 16, Amerikanci crnci 12 i Amerikanci porijeklom iz Azije pet posto.

Hispano biračko tijelo poraslo je za otprilike 5,25 miliona od 2022. godine, dostigavši ​​38,95 miliona birača sa pravom glasa.

Amerikanci azijskog porijekla predstavljaju najbrže rastuću rasnu ili etničku grupu birača sa pravom glasa, povećavši se za oko 20 posto u istom periodu na 13,65 miliona.

Birači sa pravom glasa nisu nužno registrovani birači ili osobe koje će učestvovati na izborima. Razlika je važna kada se uporedi procijenjeno biračko tijelo sa brojkama za rano glasanje.

Da bi glasali na saveznim izborima, pojedinci moraju biti državljani SAD-a, imati najmanje 18 godina do dana izbora i ispunjavati uslove za registraciju koje je utvrdila njihova država.

- Koga će birači birati? - Izbori na sredini mandata će uključivati ​​svih 435 mjesta u Predstavničkom domu američkog Kongresa i 35 od 100 mjesta u Senatu.

Članovi Doma imaju dvogodišnji mandat i predstavljaju kongresne okruge raspoređene po državama prema broju stanovnika. Svake dvije godine osporava se svih 435 mjesta.

Senat ima 100 članova, sa po dva senatora koji predstavljaju svaku od 50 država. Senatori imaju šestogodišnji mandat, a otprilike jedna trećina doma se bira svake dvije godine.

Od 35 mjesta u Senatu, 33 su redovno zakazani izbori, dok su dva vanredni izbori za popunjavanje upražnjenih mjesta.

Osim Kongresa, birači će birati guvernere u 36 država i hiljade državnih zakonodavaca. Prema Nacionalnoj konferenciji državnih zakonodavnih tijela, 6.139 državnih zakonodavnih mjesta se također osporava u 46 država.

Glasači u 39 država i na Sjevernim Marijanskim ostrvima dodatno će odlučiti o 146 glasačkih listića u cijeloj državi, koji pokrivaju pitanja uključujući poreze, javnu potrošnju i ustavne amandmane.

- Kada će novi saziv Kongresa preuzeti dužnost? - Glasanje će se održati u utorak, 3. novembra, pri čemu će radno vrijeme biračkih mjesta varirati u zavisnosti od propisa pojedinih saveznih država i lokalnih izbornih pravila.

Rezultati će biti objavljivani kako se glasovi budu brojali, mada bi neizvjesne utrke i razlike u procedurama brojanja mogle odgoditi konačnu potvrdu rezultata.

Predviđeno je da novoizabrani članovi Kongresa preuzmu dužnost 3. januara 2027. godine, kada će se sastati 120. saziv Kongresa.

Izbori na sredini mandata odredit će odnos snaga u Predstavničkom domu i Senatu tokom posljednje dvije godine trenutnog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa.

Sljedeći predsjednički izbori u SAD-u zakazani su za novembar 2028. godine.