Govoreći na panelu pod nazivom „Žetva mira na Balkanu: Dijalog, poslovanje i povezanost“ na Diplomatskom forumu u Antaliji 2026, regionalni lideri su poručili da stabilnost zahtijeva više od samog odsustva sukoba, pozivajući na konkretne akcije za izgradnju održivog mira.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović naglasio je da su liderstvo, povjerenje i implementacija ključni elementi za postizanje trajnog prosperiteta u regionu.

Istakao je da Crna Gora svom strateškom razvoju pristupa odgovorno kroz tri ključna pravca, a to su dobrosusjedski bilateralni odnosi, jačanje direktnih veza sa susjedima, regionalna saradnja i evropske integracije.

Ministar vanjskih poslova Albanije Ferit Hoxha rekao je da povjerenje ostaje od suštinskog značaja, naglašavajući da dijalog mora proizvesti opipljive rezultate.

Od susjeda do "kluba partnera"

„Na Balkanu se ništa neće uraditi bez povjerenja“, kazao je on, dodajući da se region mora pomjeriti iz „geografije susjeda ka klubu partnera“, sa sporazumima koji donose trajne rezultate.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković oštro je kritikovao političke elite, upozoravajući da nacionalizam i historijski narativi nastavljaju dominirati javnim diskursom.

„Trebaju nam hrabri lideri, ali ih nemamo“, rekao je on, pozivajući na novu generaciju vodstva sposobnu da prevaziđe podjele ukorijenjene u prošlosti.

Konaković je također upozorio da kontinuirane političke tenzije i ratna retorika rizikuju podrivanje ekonomskih perspektiva.

„Moramo prestati prijetiti sukobima, jer to neće privući investitore“, rekao je on, ukazujući na masovnu emigraciju i nedostatak reformi kao ključne izazove u regionu.

Dodao je da Evropska unija ima „opravdan strah“ u vezi s upotrebom prava veta od strane zemalja Zapadnog Balkana, pozivajući region da pokaže političku zrelost i spremnost za članstvo.

Ministar vanjskih poslova Kosova Glauk Konjufca istakao je sigurnost kao temelj saradnje, upozoravajući na hibridne prijetnje i geopolitičko prelijevanje rata iz Ukrajine.

„Kada je sigurnost ugrožena, ništa drugo ne može napredovati“, rekao je.

Konjufca je također opisao regionalne odnose Kosova, navodeći da su veze s Albanijom „odlične“, sa Sjevernom Makedonijom „veoma dobre“, Crnom Gorom „dobre“, Bosnom i Hercegovinom „nisu lake“, a sa Srbijom „veoma komplikovane i teške“.

Od "balkanizacije" do saradnje

Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić naglasio je važnost regionalne stabilnosti i dijaloga, pozivajući na odmak od narativa koji dijele.

„Naš region, poznat po terminu 'balkanizacija', trebao bi taj koncept zamijeniti saradnjom“, rekao je on, dodajući da bi se zemlje trebale fokusirati na rješavanje problema, a ne na produbljivanje podjela.

„Mi smo, prije svega, zainteresovani za rješavanje problema, a ne za pobjeđivanje u raspravama“, dodao je, pozivajući na odgovorne političke poruke i oprez protiv podizanja tenzija u javnom diskursu.

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timco Mucunski i državni sekretar Hrvatske Frano Matušić istakli su ulogu infrastrukture i ekonomske integracije u jačanju veza i unapređenju izgleda za članstvo u EU-u.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Turske Mehmet Kemal Bozay potcrtao je podršku Ankare regionalnom dijalogu, naglašavajući hitnost djelovanja u vezi s trenutnim prilikama na Balkanu.

„Najbolje vrijeme bilo je prije 20 godina, drugo najbolje je sada – ali za Balkan, ovo je pravo vrijeme“, rekao je on, ističući potrebu za ubrzanjem saradnje, povezivanja i inkluzivnih regionalnih inicijativa.

Rješavanje problema ili zarobljenost u prošlosti

Tokom drugog kruga diskusija, učesnici su se pozabavili pitanjem može li region preuzeti vlasništvo nad glavnim izazovima i ponuditi rješenja.

Konaković je rekao da se balkanski lideri suočavaju s jasnim izborom između saradnje i stagnacije, upozoravajući da bi neuspjeh u djelovanju ubrzao emigraciju i ekonomski pad.

„Možemo zajedno rješavati probleme ili ostati zarobljeni u prošlosti – a ljudi će nastaviti odlaziti“, rekao je on, naglašavajući da regionalna saradnja i EU integracije predstavljaju ključnu priliku.

Dodao je da region mora djelovati zajednički kako bi privukao strane investicije, napominjući da rascjepkana tržišta ostaju glavna prepreka uprkos snažnom ekonomskom potencijalu.

Odgovarajući na to, Đurić je rekao da Srbija ostaje posvećena stabilnosti i dijalogu, ali je upozorio na javnu retoriku koja bi mogla rasplamsati tenzije.

„Pitanja trebamo rješavati dijalogom, a ne podizanjem tenzija pred našom javnošću“, kazao je, dodajući da se neslaganja trebaju rješavati diplomatskim kanalima.

Đurić je također naglasio važnost međusobnog poštovanja i prevazilaženja konkurentskih narativa o žrtvama, rekavši da se zemlje u regionu moraju fokusirati na budućnost, a ne na prošle sukobe.

Govoreći o važnosti povezanost regije, Konjufca je rakao: "Možete li zamisliti da automobilom sa Kosova prije dođete do Istanbula nego do Sarajeva!"

Integracija u EU zajednički strateški cilj

Učesnici su se složili da povezivanje – od energetike i transporta do poslovanja i razmjene među ljudima – ostaje ključ za izgradnju povjerenja i ekonomski rast.

Uprkos stalnim političkim razlikama, zvaničnici su ponovili da integracija u Evropsku uniju ostaje zajednički strateški cilj, uz pozive na ubrzane reforme i jaču regionalnu saradnju.

Diplomatski forum u Antaliji, čiji je domaćin Turkiye, okuplja globalne lidere i kreatore politika kako bi se pozabavili geopolitičkim, ekonomskim i sigurnosnim izazovima u svijetu koji je sve nesigurniji.