Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel rekao je da SAD traže izgovor za pokretanje vojne intervencije protiv njegove zemlje, govoreći na međunarodnom događaju solidarnosti u Havani.
Obraćajući se skupu kojim se obilježavala 100. godišnjica rođenja Fidela Castra, Diaz-Canel je kritikovao politiku SAD-a i odbacio Washingtonovu kvalifikaciju Kube kao prijetnje.
“SAD nas ne definišu kao 'izvanrednu i neobičnu' prijetnju za sebe. Uvjereni smo da to nije osjećaj američkog naroda, nego pretekst koji američka vlada koristi da nas napadne. Pitaju se: Koja je prijetnja? Šta je izvanredno u vezi s tom prijetnjom? Pitam se to svaki dan. Nema preteksta, nema razloga koji bi opravdao vojni napad na Kubu”, rekao je.
“Zato se u svijetu događaju činovi genocida, kao genocid protiv palestinskog naroda, kao i genocid protiv libanonskog naroda. Zato se za rješavanje međunarodnih sukoba koriste agresija i ratna retorika”, rekao je.
Pozivajući se na ono što je opisao kao američku vojnu intervenciju protiv Venezuele 3. januara, Diaz-Canel je optužio Washington da teži globalnoj dominaciji i da putem narativa o 'narko-državi' cilja predsjednika Venezuele Nicolasa Madura.
“Pokušali su politički i medijski linčovati legitimnog predsjednika Bolivarske revolucije, Nicolasa Madura. Zatim su nametnuli pomorsku blokadu Venezuele i prisilili najveću američku vojnu prisutnost u Karibima u posljednjih 20 godina”, rekao je.
Diaz-Canel je također rekao da se iranski narod odupro američkoj 'agresiji', ističući da Iran ni ne posjeduje nuklearno oružje niti je prijetio da će ga upotrijebiti.
Odbacio je izjave SAD-a koje iskazuju zabrinutost zbog teškoća s kojima se suočavaju Kubanci kao 'ironiju' i 'besmislice'.
“Ako su toliko zabrinuti, neka ukinu blokadu. Jer temeljni problemi kubanskog naroda proizlaze iz dugotrajnog održavanja te blokade”, rekao je.
Diaz-Canel je dodao da su kubanski vojnici pružili otpor američkim specijalnim snagama tokom operacije u Venezueli, navodeći da je napad koji je planiran da traje pet minuta potrajao više od 45 minuta uprkos američkoj brojnoj i tehnološkoj nadmoći.
Upozorivši na ozbiljne posljedice u slučaju američke vojne intervencije, rekao je: 'Ne želimo rat. Uvijek smo govorili da se razlike s američkom vladom mogu riješiti dijalogom, ali mora postojati namjera i ozbiljnost da se pronađu oblasti saradnje koje će donijeti sporazum i udaljiti nas od sukoba.'
