Turkiye se oslanja na hiljade godina kulturne baštine kako bi istakla važnost održivosti i otpornosti na klimatske promjene na samitu Ujedinjenih nacija o klimi, koji se održava u mediteranskom gradu Antaliji.
Paviljon ove zemlje na COP31 izgrađen je od recikliranih materijala, uključujući iskopanu zemlju, talog od kafe, otpadni metal, bakar i drvo, kako bi se njegov ugljični otisak sveo na minimum.
Smješten u "Plavoj zoni" samita, prostoru predviđenom za zvanične pregovore i akreditovane učesnike, paviljon vodi posjetioce na putovanje kroz kulturnu i umjetničku baštinu Anadolije, od arheološkog nalazišta Gobeklitepe, starog 12.000 godina, pa sve do danas.
Posjetioci mogu prisustvovati panel diskusijama o klimi, okušati se u tradicionalnim zanatima poput izrade filigrana ili puhanja stakla, te degustirati tursku kafu, čaj i rahatlokum.
Paviljon, koji skreće pažnju na klimatsku krizu i važnost reciklaže, svakodnevno prima hiljade posjetilaca.
Orhan Solak, zamjenik direktora Direkcije za klimatske promjene Turske, izjavio je za agenciju Anadolu da je paviljon privukao posjetioce iz cijelog svijeta.
Istakao je da tema izložbe, "Korijeni prilagođavanja i otpornosti", odražava ideju da drevne civilizacije nude dragocjene lekcije za rješavanje savremenih ekoloških izazova.
"Mnogi odgovori koje tražimo u borbi protiv klimatskih promjena nalaze se u hiljadugodišnjoj historiji Anadolije", rekao je Solak.
Izložba istražuje teme poput ravnoteže, prikupljanja plodova, iscjeljivanja, zajedništva i skloništa, prikazujući kako su se zajednice kroz historiju prilagođavale svom okruženju.
"Pokazujemo da su temeljni principi potrebni za borbu protiv klimatskih promjena utkani u 12.000 godina dugu historiju Anadolije", rekao je on, dodajući da Turska namjerava iskoristiti to znanje u budućim klimatskim aktivnostima.
Drevna mudrost susreće savremenu umjetnost
Arhitekta Bunyamin Atan, koji je dizajnirao paviljon zajedno sa kreativnim direktorom Cengizom Ayildizom i kustosom Hasanom Mertom Kayom, izjavio je da je tim nastojao svesti uticaj izložbe na okoliš na minimum korištenjem recikliranih materijala.
Dizajn objedinjuje primjere toga kako su ljudi širom Anadolije razvijali arhitektonske i kulturne prakse kao odgovor na lokalne klimatske uslove, rekao je on.
"Centralno pitanje izložbe glasi: Kako smo kroz historiju reagovali na klimu?", rekao je Atan.
"Nismo željeli da to bude samo prikaz anadolske kulture ili historije."
Izložba obuhvata radove savremenih umjetnika, među kojima su međunarodno priznati digitalni umjetnik Refik Anadol, te Serkan Serefhanoglu i Taha Baydar.
Lekcije iz prošlosti
Među međunarodnim posjetiocima bio je i Godwin Ehijele Okoduwa, koji je doputovao iz Nigerije kako bi prisustvovao klimatskom samitu.
Okoduwa je rekao da ga je posebno impresionirao drevni grad Dara, historijsko naselje u jugoistočnoj Turkiye, i spomenik vode koji datira iz Hetitske civilizacije, koja je procvjetala u Anadoliji prije više od 3.000 godina.
Rekao je da strukture odražavaju domišljatost, odlučnost i težnju za održivim životom među drevnim zajednicama.
"Prije stotina ili čak hiljada godina ljudi su razvijali tehnologije i pronalazili načine da život učine održivim. To je ono što me je najviše impresioniralo u Turkiye," rekao je.
Okoduwa je naglasio potrebu da zemlje svoje klimatske obaveze pretvore u konkretnu akciju, napominjući da je međunarodna finansijska podrška posebno važna za nacije koje se suočavaju s ekonomskim izazovima.
