Većina izbornih noći pamti se po tome ko je osvojio mjesta u Zastupničkom domu i Senatu. Međuizbori u SAD-u 2026. godine mogli bi ostati upamćeni po tome ko je preuzeo ulogu izbornog sudije.

Došlo je do promjene odnosa snaga u američkom Kongresu, o čemu će se sedmicama raspravljati u televizijskim emisijama. Međutim, manje zapažena priča krije se nekoliko redova niže na glasačkom listiću.

U tri američke savezne države – Georgiji, Ohiju i Indiani – demokrati su od republikanaca preuzeli kontrolu nad funkcijama zaduženim za nadzor izbora.

Ovi zvaničnici, poznati kao državni sekretari (SOS), učestvuju u organizaciji glasanja, vode evidenciju registrovanih birača i nadziru ključne izborne procedure. Njihove pobjede otvaraju pitanje: može li promjena rukovodstva utjecati na način na koji će biti organizirani naredni predsjednički izbori u SAD-u 2028. godine?

Ne ni približno u mjeri u kojoj bi neki mogli pomisliti.

Dvoje vodećih američkih stručnjaka za izbore izjavilo je za TRT World da pobjede demokrata predstavljaju značajnu političku promjenu. Iako stručnjaci smatraju da je riječ o stvarnoj promjeni, upozoravaju da organizacija izbora nije isto što i odlučivanje o tome ko će biti predsjednik.

Charles Stewart III, politolog s Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT) i direktor tamošnjeg Laboratorija za izborne podatke i nauku, skeptičan je.

„Uopćeno govoreći, državni sekretari imaju ovlasti samo u ograničenoj mjeri, a čak i te ovlasti podliježu sudskoj kontroli“, rekao je Stewart za TRT World.

U Georgiji je demokratkinja Penny Brown Reynolds pobijedila republikanca Tima Fleminga. U Ohiju je demokratkinja Allison Russo pobijedila republikanca Roberta Spraguea, dok je Beau Bayh demokratima donio pobjedu u utrci za funkciju državnog sekretara Indiane.

Ove pobjede dio su šireg izbornog uspjeha demokrata koji je nadmašio okvire izbora za Kongres, koji su dominirali naslovnicama nacionalnih medija.

Međutim, za razliku od izbora za Kongres, koji određuju ko će donositi savezne zakone, ovi izbori na nivou saveznih država pomažu u odlučivanju o tome ko će organizirati glasanje kada Amerikanci budu birali novog predsjednika.

Moć iza glasačkog listića

Za razliku od mnogih zemalja u kojima izbore nadzire centralna državna institucija, SAD se oslanja na decentralizirani sistem u kojem savezne države, a često i okruzi unutar njih, organiziraju glasanje.

Upravo tu državni sekretari imaju važnu ulogu, iako se njihove ovlasti razlikuju od države do države.

U zavisnosti od zakona pojedine savezne države, oni mogu nadzirati baze podataka o registrovanim biračima, izdavati administrativne smjernice, upravljati tehnologijom za glasanje i učestvovati u potvrđivanju izbornih rezultata.

Thessalia Merivaki, direktorica Instituta za javnu politiku i javne službe Thomas S. Foley na Univerzitetu Washington State, smatra da pobjede demokrata odražavaju nezadovoljstvo koje nadilazi pojedinačne kandidate.

„Dobici demokrata značajni su jer odražavaju opće nezadovoljstvo načinom na koji republikanci upravljaju svim oblastima, uključujući i izbore“, izjavila je Merivaki za TRT World.

Ona smatra da je pobjeda u Ohiju posebno značajna.

Dosadašnji republikanski državni sekretar te savezne države, Frank LaRose, suočio se s kritikama zbog politika koje se odnose na brisanje birača iz biračkih spiskova.

Merivaki također ukazuje na kontroverze u vezi s LaRoseovim učešćem u inicijativi za raspisivanje referenduma o pobačaju iz 2023. godine, kada su ga kritičari optužili da je zamaglio granicu između svojih odgovornosti kao izbornog zvaničnika i stranačke političke uloge.

Prema saveznom Zakonu o pomoći Americi u glasanju (Help America Vote Act), savezne države određuju glavne izborne zvaničnike zadužene za koordinaciju određenih poslova u organizaciji izbora, uključujući sisteme za registraciju birača.

Sporovi oko brisanja imena iz biračkih spiskova i vođenja evidencije o registrovanim biračima doveli su do sudskih postupaka u nekoliko saveznih država, uključujući Ohio i Georgiju. Takve odluke mogu utjecati na birače, posebno kada se dogodi da se građani koji ispunjavaju uslove za glasanje greškom izbrišu iz evidencije.

Ipak, Merivaki ne smatra da će novoizabrani demokrati iz temelja promijeniti način na koji se izbori provode.

Ona ističe da su zvaničnici ograničeni zakonima saveznih država i saveznim zakonima, dok sudovi predstavljaju dodatnu zaštitu od odluka kojima bi prekoračili svoja ovlaštenja.

Specifičan problem Georgije

Georgia predstavlja još jedan izazov.

Ova savezna država na jugu SAD-a postala je središte kontroverzi nakon predsjedničkih izbora 2020. godine, kada je republikanski državni sekretar Brad Raffensperger odbio pritisak predsjednika Donalda Trumpa da preispita izborne rezultate u toj državi.

Nakon pobjede na međuizborima u utorak, njegovu funkciju preuzet će demokratkinja Penny Brown Reynolds.

Međutim, ona nasljeđuje složen odnos s Izbornim odborom Georgije.

Nakon izbora 2020. godine, republikanski zastupnici uklonili su državnog sekretara iz članstva u tom odboru, čime su dio nadležnosti za nadzor izbora odvojili od te funkcije.

„Novi državni sekretar Georgije vjerovatno će se suočiti s najtežim izazovima jer je državno zakonodavno tijelo uklonilo državnog sekretara iz Izbornog odbora“, rekao je Stewart.

Georgia je postala važna savezna država u kojoj se vodi neizvjesna borba za predsjedničku pobjedu, a male razlike u broju glasova čine organizaciju izbora predmetom posebne pažnje. Ova država suočava se i sa zadatkom uvođenja novog sistema glasanja prije 2028. godine.

Ipak, Stewart upozorava da ne treba pretpostavljati da kontrola nad funkcijom državnog sekretara jednoj ili drugoj stranci daje potpunu kontrolu nad izbornim procesom.

U Georgiji, Ohiju i Indiani, zvaničnici okružnih izbornih komisija zadržavaju znatnu samostalnost u radu.

„Oni mogu imati određene ovlasti u ograničenim pitanjima, ali generalno imaju mnogo manje samostalnih ovlasti u organizaciji izbora u svojim saveznim državama nego što ljudi obično misle“, rekao je on.

Neočekivani uspjeh demokrata

Indiana nudi drugačije objašnjenje uspjeha demokrata.

U ovoj saveznoj državi, u kojoj republikanci tradicionalno imaju veću podršku, Beau Bayh izabran je za državnog sekretara nakon kampanje obilježene kontroverzama koje su pratile odlazeću republikansku administraciju.

Diego Morales, aktuelni državni sekretar, nije uspio dobiti podršku za ponovnu kandidaturu na republikanskoj stranačkoj konvenciji u saveznoj državi.

Republikanci su umjesto njega nominirali Maxa Englinga, koji je izgubio od Bayha.

Stewart kaže da su kontroverze povezane s Moralesom mogle doprinijeti širem nezadovoljstvu republikanacima, iako upozorava da nije dovoljno pomno pratio tu utrku da bi mogao utvrditi postoji li takva veza.

Ovaj rezultat pokazuje kako čak i relativno manje poznate funkcije na nivou saveznih država mogu postati dio širih pitanja upravljanja i povjerenja javnosti.

Ipak, Stewart upozorava da ne treba pretpostavljati da su republikanski izborni zvaničnici nužno bili manje posvećeni provođenju poštenih izbora.

Sama politička pripadnost, kaže on, nije pokazatelj toga koliko će dosljedno neki zvaničnik provoditi zakon.

Šta bi se moglo promijeniti 2028. godine?

Do narednih predsjedničkih izbora ostale su dvije godine, ali novoizabrani zvaničnici preuzet će odgovornosti koje obuhvataju registraciju birača, biračke spiskove, pravo na pristup glasačkom listiću, tehnologiju za glasanje i objavljivanje izbornih rezultata.

Merivaki kaže da održavanje biračkih spiskova i dalje izaziva posebno velike polemike, a sporovi o tom pitanju izazivaju kontroverze u saveznim državama poput Ohija i Georgije.

Novo rukovodstvo moglo bi utjecati na administrativne prioritete, način primjene postojećih pravila i komunikaciju izbornih tijela s biračima.

Stewart smatra da različite historijske okolnosti u Georgiji, Indiani i Ohiju zaslužuju više pažnje nego pretpostavke o tome koja stranka kontroliše njihova izborna tijela.

On ukazuje i na još jedan problem koji bi trebalo riješiti prije 2028. godine: zakone i procedure koji otežavaju brzo objavljivanje izbornih rezultata.

Kašnjenja u prebrojavanju glasova i objavljivanju rezultata postala su politički osjetljivo pitanje, posebno kada rezultati tijesnih utrka ostaju neizvjesni danima.

Takva kašnjenja ne znače nužno da je bilo nepravilnosti.

Merivaki smatra da će novoizabrani zvaničnici imati priliku pokazati svoju posvećenost nepristrasnom upravljanju izbornim procesom, istovremeno donoseći politički osjetljive odluke.

Stewart ne vidi mnogo razloga za pretpostavku da će promjena stranačke kontrole suštinski promijeniti integritet izbora.

„Aktuelni državni sekretari razlikuju se po tome koliko su stranački opredijeljeni, ali vjerovao bih svima njima da će osigurati poštivanje pravila i zakona u svojim saveznim državama, kao što bih očekivao i od novih državnih sekretara“, rekao je on.